Ustavni sud odbio je ustavnu tužbu Ivice Todorića na koju su "dopunsko razjašnjenje" podnijele odvjetnice Boženka Mostarčić i dr. sc. Sandra Marković, bivša viša ustavnosudska savjetnica i voditeljica Savjetničke službe Ustavnog suda. Todorić je ustavnosudski osporavao odluke Visokog trgovačkog suda i Trgovačkog suda u Zagrebu kojima je potvrđena nagodba koju su prihvatili vjerovnici u postupku izvanredne uprave nad Agrokorom. Todorićevu ustavnu tužbu jednoglasno je odbilo vijeće kojim predsjeda Ingrid Antičević Marinović, a članovi su Mato Arlović, Snježana Bagić, Mario Jelušić, Josip Leko i Miroslav Šumanović.
Trgovački sud u Zagrebu je 10. travnja 2017. i kasnijim dopunskim rješenjima otvorio postupak izvanredne uprave nad Agrokorom. Todorić se kao većinski dioničar i predsjednik uprave i nadzornog odbora Agrokora žalio na rješenje o prihvatu nagodbe, ali je drugostupanjski sud njegovu žalbu odbacio kao nedopuštenu. Obrazloženo je da pravo na žalbu imaju vjerovnici i dužnik, a Todorić suprotno njegovim tvrdnjama, nije vjerovnik pa stoga žalbu ne može podnijeti. Stoga je u ustavnoj tužbi tvrdio da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje jer mu kao većinskom dioničaru i stvarnom vlasniku Agrokora nije dana mogućnost da "raspravlja" u postupku izvanredne uprave. Stoga je doveden u neravnopravan položaj u odnosu na vjerovnike i ostale sudionike u postupku iako je on u znatno "delikatnijem" položaju pravno, životno i ekonomski. Po njemu je rješenje o prihvatu nagodbe arbitrarno, neobrazloženo, jer je detaljno upozorio sud na razloge zbog kojih je nagodbu trebalo uskratiti, ali sud to nije razmatrao. Tako mu je povrijeđeno, odnosno oduzeto pravo vlasništva. Istaknuto je i stajalište da je Visoki trgovački sud suviše formalistički tumačio Zakon o postupku izvanredne uprave jer da namjera zakonodavca sigurno nije bila ostaviti vlasnika glavnog subjekta bez procesnih prava. Odvjetnice su u dopunskom razjašnjenju naglasile da je riječ o složenom predmetu, s aspekta specifičnog položaja Ivice Todorića koji je u postupku izvanredne uprave "sporedni subjekt odnosno strana bez procesnih prava u postupku pred najvišim specijaliziranim trgovačkim sudom".
Postupak izvanredne uprave ne može se provesti bez privole dužnika, a tadašnja uprava Agrokora (u kojoj je Ivica Todorić bio predsjednik) 7. travnja 2017. donijela je odluku o pokretanju postupka izvanredne uprave nad Agrokorom i s njim ovisnim i povezanim društvima. Drugim riječima, postupak izvanredne uprave ne bi ni bio pokrenut da tadašnja uprava društva Agrokor d.d. nije tako odlučila i time pristala na zakonske posljedice koje će za koncern Agrokor nastupiti zbog otvaranja postupka izvanredne uprave, ponovio je Ustavni sud svoje obrazloženje još iz 2018. godine kad je ocjenjivao ustavnost Zakona o postupku izvanredne uprave u tvrtkama od sistemskog značaja.
VEZANI ČLANCI:
Ustavni sud je načelno istakao da pravo na pravično suđenje koje uključuje i pravo na "rješavanje" spora, nije apsolutno pravo već ima i ograničenja, koja propisuje i Zakon o izvanrednoj upravi radi brzog i učinkovitog postupka preventivnog restrukturiranja trgovačkog društva od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku s ciljem sprečavanja negativnih posljedica na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost u RH. Stoga je po ocjeni Ustavnog sud sporno ograničenje težilo legitimnom cilju.
A što se tiče ocjene razmjernosti Ustavni sud se pozvao na analizu Ministarstva financija u vrijeme donošenja Zakona o postupku izvanredne uprave po kojoj bi istovremeni predstečajni ili stečajni postupci nad više od 70 poduzeća sa sjedištima na cijelom teritoriju RH, doveli do istovremenog provođenja tih postupaka na svim ili gotovo svim trgovačkim sudovima u zemlji, pa bi, zbog brojnosti vjerovnika koncerna Agrokor koji premašuju brojku od 5700, značajan dio vjerovnika istovremeno sudjelovao u velikom broju postupaka na različitim sudovima, što bi uzrokovalo nove (velike) financijske troškove s upitnim izgledima naplate, makar djelomične, njihovih tražbina, obrazloženje je Ustavnog suda. Premda su predstečajne nagodbe značajno poboljšanje u odnosu na stečajne postupke, njihov bitan nedostatak, pokazala je analiza, jest izostanak operativnog restrukturiranja, promjene organizacije i strategije poslovanja dužnika. Kako bi se sve ubrzalo, kroz mjeru izvanredne uprave uvedeno je privremeno upravljanje i poslovanje, a što onda podrazumijeva određena odstupanja od redovitog tijeka stvari pa i suspenziju određenih prava, kako bi se kroz brz i učinkovit postupak odigrala likvidnost, održivost i stabilnost poslovanja. Nije uloga suda da osporava poslovne odluke koje donosi izvanredni povjerenik umjesto uprave društva već je uloga sudova ograničena na ocjenjivanje sadržaja nagodbe u formalnopravnom smislu, pravilnost postupka izrade i donošenja te prihvata nagodbe od strane vjerovnika.
Među ostalim, Ustavni sud je obrazložio i da dioničarima, jednako kao i u stečajnom postupku, i u postupku izvanredne uprave ne pripadaju prava inherentna vjerovnicima jer se postupak i vodi radi njihova namirenja. Glavna obveza dioničara je ulaganje kapitala temeljem čega stječu prava u određenom opsegu, stječe imovinske i upravljačke ovlasti u dioničkom društvu, ali ne i novčanu ili kakvu drugu imovinsku tražbinu. Dioničar ne odgovara za obveze društva, ali snosi rizik poslovanja u visini svoga uloga. Stjecanjem dionice dioničar prihvaća i podložnost kretanja vrijednosti dionice okolnostima na koje on nema utjecaja. Dakle, prihvaća kako pozitivan rizik povećanja, ali i negativni rizik smanjenja vrijednosti dionica pa posljedično može izgubiti i sve što je uložio.
Zaključno, Ustavni sud je utvrdio da dioničar ima mogućnost pobijanja odluka glavne skupštine društva dužnika nad kojim se vodi postupak izvanredne uprave u parničnom postupku prema općim pravilima Zakona o trgovačkim društvima i to nakon pokretanja odnosno okončanja postupka izvanredne uprave. Naime, zabrana pokretanja postupaka protiv dužnika koji je pod izvanrednom upravom odnosi se samo na imovinskopravne zahtjeve. Imajući sve u vidu po ocjeni Ustavnog suda odluka Visokog trgovačkog suda o nedopuštenosti Todorićeve žalbe nije bila nerazmjerna legitimnom cilju u postupku izvanredne uprave pa stoga tom odlukom Todoriću nije povrijeđeno pravo na pristup sudu.
>>FOTO S riječi na djela: Nakon Tomaševićeve konferencije postavljaju se informacijske ploče o novoj zoni parkinga>>