Odbor za obranu danas je jednoglasno podržao Dugoročni plan razvoja oružanih snaga RH od 2015. do 2024. godine. I HDZ-ovci se slažu da je ovo dobro pripremljen dokument, ali strahuju da neće biti dovoljno financijskih sredstava za realizaciju svega planiranog.
- Dugoročni je plan korektno napravljen, dobro su određeni prioriteti i sve je to lijepo kad stavimo na papir, no pitanje je koliko je to moguće financijski realizirati. Dokument je uistinu pokušao biti realan, koliko god je to teško, ali zanima me koja je garancija da ćemo ovaj plan izvršiti – zanimalo je predsjednika Odbora, HDZ-ovog Tomislava Ivića koji je ustvrdio kako svi moraju biti svjesni da se ovakav odnos prema Ministarstvu obrane (MORH) više ne može zadržati jer je budžet od 4 milijarde kune premali.
- Najveći izazov su financije i kako osigurati kontinuitet. Sredstva više ne bi smjela dalje padati jer je samo to garancija da će se sve planirano i provesti – složio se ministar obrane Ante Kotromanović.
HDSSB-ov Dražen Đurović izrazio je zadovoljstvo radom MORH-a, ali je upozorio da i dalje postoje neki problemi koji se vuku iz prošlosti.
- Treba posebnu pozornost obratiti na sustav upravljanja osobljem i logistikom te ga učiniti učinkovitijim. Neuspješni smo s projektima male količine novca, pa Oružane snage padaju na problemima cestarine, papira, benzina, putnih naloga. To su kronične boljke MORH-a i Oružanih snaga koje konačno treba riješiti – upozorava Đurović.
Dugoročni plan razvoja oružanih snaga RH od 2015. do 2024. godine predviđa da do kraja 2017. godine Hrvatska ima maksimalno 15 tisuća zaposlenih, odnosno 14.380 djelatnih vojnih osoba i 620 državnih službenika i namještenika. Primjera radi, 1. siječnja ove godine zabilježeno je 15.709 djelatnih vojnih osoba i 3132 službenika i namještenika. - Pretpostavke za ostvarenje plana su zaustavljanje pada obrambenog proračuna i zadržavanje na razini iz 2014., osiguranje postupnog realnog rasta do 2018. godine, jačanje nastojanja za dostizanje NATO smjernica od dva posto BDP-a za obranu te od cijelog obrambenog budžeta 20 posto za opremanje i izgradnju. U predstojećih 10 godina se za izvršenje ovog plana planira izdvojiti najmanje 48 milijardi kuna – objasnio je pomoćnik ministra obrane Zoran Drča.
Glavni projekti opremanja i modernizacije Hrvatske kopnene vojske predviđaju dovršetak projekta oklopnog borbenog vozila do 2017. godine, samovozni topnički sustav u razdoblju od 2017. do 2020., revizija i modernizacija tenkova do 2024. godine, novi prijenosni protuoklopni sustav od 2020. do 2024., opremanje prijenosnim PZO sustavom kratkog dometa ( MANPADS ) od 2020. do 2024., inženjerska sredstva, sredstva za NBKO te modernizacija borbenog vozila pješaštva BVP M-80 do 2024. godine. Glavni projekti opremanja Hrvatske ratne mornarice previđaju obalni ophodni brod do 2017. godine, modernizaciju radarskog sustava Enhaced Peregrine do 2017., produljenje životnog vijeka protubrodskog raketnog sustava (RBS-15) do 2017., lovci mina do 2017., odnosno 2020., autonomna podvodna vozila do 2017., opremanje novim protubrodskim raketama do 2024. te opremanje višenamjenskim ophodnim brodom do 2024. godine. Glavni projekti opremanja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne opreme obuhvaćaju remont i modernizaciju helikoptera do 2017. godine te mogućnost zamjene do 2024. godine, protupožarni zrakoplov do 2017., zrakoplov za taktički zračni prijevoz i padobransku obuku do 2020., dugoročno rješenje za zaštitu zračnog prostora o kojem odluka mora biti donesena do kraja 2016. godine, bitnica PZO sustava srednjeg dometa do 2024. godine te nadogradnja i modernizacija radarskog sustava do 2020. odnosno 2024. godine.
Predsjednik odbora Ivić kazao je da treba donijeti odluku o budućnosti ratnog zrakoplovstva jer je svima cilj da ga Hrvatska ima, kao što je cilj da ima lovce i borbene zrakoplove. Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Drago Lovrić složio se s njim ustvrdivši kako zrakoplovi jesu skupi, ali ako ih sada izgubimo, nikada tu sposobnost nećemo povratiti.
- Zato je to iznimno bitna tema – dodaje Lovrić te naglašava kako bi nas održavanje zrakoplova, kada bismo ih dijelili s nekom drugom zemljom, godišnje stajalo oko 300-400 milijuna kuna, a ako bismo ih sami nabavljali i koristili, taj iznos bi narastao na 600 do 800 milijuna kuna. Lovrić je pohvalio predviđeni plan jer ispunjava tri osnovne zadaće - obranu nacionalnog teritorija, sudjelovanje u međunarodnoj sigurnosti te predviđa pomoć civilnom stanovništvu.
Dok nam je susjed Srbija obrana mora biti prioritet. Dakle, trajno...