Odbor za Ustav o sudbini Istražnog povjerenstva o Agrokoru

Članovi Odbora za Ustav danas su bez zaključka raspravljali o sudbini Istražnog povjerenstva o Agrokoru, a zaključke se nije donosilo jer je vladajućima nedostajao jedan član Odbora (koji im osigurava većinu) pa je dogovoreno da se to napravi u utorak. SDP je ponudio da se donese zaključak kako su se pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage stekli uvjeti da istražno povjerenstvo prestane s radom u dijelu koji se odnosu na točku 4. odluke o osnivanju povjerenstva (dakle financijska izvješća) i da nastavi s radom prema ostalim točkama iz odluke o osnivanju, a iz rasprave na odboru (koje se poklapaju s ranijim izjavama) je bilo jasno da većina ovakav prijedlog ne podržava.

Predsjednik Istražnog povjerenstva, SDP-ov Orsat Miljenić zamjerio je predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću što je na svoju ruku od suda zatražio rješenje o pravomoćnosti istrage o Agrokoru, i onda ga dostavio samo zastupnicima iz redova HDZ-a i HNS-a.

- Ja kao predsjednik to rješenje do danas nisam dobio, a on ga službeno kao predsjednik Sabora nabavio. Povjerenstvo nije povjerenstvo HNS-a i HDZ-a. To samo govori o razini pravnog nasilja koje je ovdje počinjeno – komentirao je Miljenić.

SDP-ov Peđa Grbin ne sjeća se da je u Saboru ikada radilo istražno povjerenstvo koje se bavilo ovako velikim i značajnim predmetom. On, dodaje, vidi pravnu i političku dimenziju cijele priče.

- Ako govorimo o pravnoj dimenziji, pitanje je radi li se ovdje o sudbenom postupku, jer od izmjene ZKP-a imamo institut državnoodvjetničke istrage. Nemamo autentično tumačenje zakona, a ako utvrdimo da se radi o sudbenom postupku, onda se postavlja pitanje preklapa li se rad povjerenstva s istragom, a to može utvrditi samo istražno povjerenstvo temeljem pravomoćnog rješenja o istrazi. Ni tada nije gotovo, jer ni tada članak 4 nije onoliko jasan koliko vladajući tvrde jer postoji jedno pravno pitanje – može li povjerenstvo nastaviti s radom o onim temama koje se ne preklapaju s istragom sudom – nabraja Grbin te dodaje kako nemaju niti jednu od tih odluka jer je Jandroković na svoju ruku zaustavio rad povjerenstva.

- Dakle, pravna dimenzija je evidentno prekršena. Često se poziva na Zakon o općem upravnom postupku, kolektivno tijelo odlučuje isključivo i jedino na svojim sjednicama – a to je povjerenstvo – dakle na sjednici se trebalo donijeti odluku, a druga odredba kaže da kada postoje druge zapreke za vođenje postupka, postupak mora obustaviti, a ne tako da ja složim spis i bacim u kanti za smeće - nego se na sjednici donese odluka – pojašnjava Grbin. Kada se govori o političkoj dimenziji, iz svega je, kaže, onda sad jasna.

- Mi se bavili davnom prošlošću na povjerenstvu i tko je gdje bio 1991. godine, a iz tih iskaza nismo mnogo saznali, ali od Rohatinskog jesmo, ali tu je stalo, taman kad je trebalo postati zanimljivo i kad su trebali doći velikani koji su aktualni danas – nema Šeksa, Marića, Dalić, Plenkovića, Linića, Crkvenca jer je vladajuća većina odlučila zloupotrijebila pravo da se ne bi došlo do istine – kaže Grbin te poručuje kako je povjerenstvo osnovano da bi javnost saznala barem dio, ako ne cijelu istinu o jednom ozbiljnom problemu, a sad je najvjerojatnije nikada neće saznati.

- Vlast koja krši pravo da bi sakrila istinu nije demokratska, a kakva je, neću reći – zaključuje Grbin.

Mostov Robert Podolnjak podsjeća da je zakon star više od 20 godina.

- Očito namjerno nije redizajniran kako bi se u mutnom poslužilo da većina tumači zakon kako joj to odgovara, i to se sad nažalost i vidi. Jasno je da postoje razlike u stavovima unutar moje struke, upravo zbog nejasnog zakona. Potpuno nedvojbeno je jasno da postoji ne javni interes da se nastavi s radom, nego izraziti javni interes – komentira Podolnjak koji drži kako nema zapreke da povjerenstvo nastavi s radom.

- Relevantno je i ključno pitanje da javni interes mora prevladati i da istražno povjerenstvo mora nastaviti s radom u skladu s onim što je SDP predložio, iako je SDP već zauzeo jedan pravni stav. Ne bih se zalagao za autentično tumačenje jer i Ustavni sud misli da to nije najbolje, zakonodavac ne daje tumačenje nego mijenja zakon kako želi. Vrijeme je ovaj zakon doraditi za buduće prilike, a sad nastaviti s radom u dijelu koje se ne odnosi na istragu DORH-a – vjeruje Podolnjak.

Predsjednik Odbora, HDZ-ov Željko Reiner objasnio je da je predsjednik Sabora, koliko on zna, zatražio mišljenje od predsjednika suda jer je informacija o pravomoćnosti istrage postala javna informacija.

- On je to tražio da on bude upoznat s time jer je bio uvjeren da je to napravio predsjednik povjerenstva kojemu je to bila dužnost. Što se tiče činjenice da stručna služba nije bila prisutna na sjednici kad je povjerenstvo prestalo s radom, to nije napravio predsjednik Sabora jer to nije njegov posao nego tajnik Sabora koji se time bavi – kaže Reiner.

Orsat Miljenić mu je uzvratio kako Poslovnik o radu povjerenstva kaže da istražno povjerenstvo odluke može donositi samo na svojim sjednicama kojima nazoči većina članova, dakle, većinom glasova.

- Jasno stoji da predsjednik Povjerenstva ne može tražiti bilo kakvu dokumentaciju bez odluke većine, tako smo se dogovorili da ćemo raditi. Iz povjerenstva nije izašao nikakav zahtjev prema bilo kojem tijelu, a da ga većina nije izglasala. Ja sam mislio da ćemo se naći u srijedu i donijeti određene odluke – kazao je Miljenić te dodao kako je krajnje nekorektno da je Jandroković koji nije dio povjerenstva tražio dokumentaciju i nije je podijelio sa svima.

- Krajnje je nekorektno prebacivati odgovornost na tajnika Sabora, ne vjerujem da je on to na svoju ruku radio – dodaje Miljenić.

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić kaže da je HDZ pristao da se održi ova sjednica kako bi razriješili cirkus koji se odvijao u srijedu u Saboru.

- Kolege iz SDP-a pokušavaju ovu sjednicu i točku podvesti pod utvrđivanje odgovornosti predsjednika Sabora, da su to najavili, onda bi možda predsjednik Sabora došao tu i sve objasnio. Nekorektno je zatražiti sjednicu o jednoj temi, a pričati o drugome – prigovara Bačić. Smatra da je Miljenić sam trebao tražiti potvrdu o pravomoćnosti istrage o Agrokoru, a ne prozivati Jandrokovića koji je to napravio.

- On to nije napravio, nego je šutio i imao namjeru održati sjednicu povjerenstva. Prema tome, povjerenstvo nije prestalo s radom u srijedu kad se nije sastalo, nego 46 sati prije kad je doneseno rješenje – dodaje Bačić. Osvrnuo se na pitanje je li otvaranje istrage sudbeni postupak, te ustvrdio kako i zakon to jasno definira, te nema nikakve dvojbe da jeste.

- Protuzakonito je da povjerenstvo nastavi s radom dok traje istraga jer ne znamo što se istražuje ili će se istraživati u idućih 18 mjeseci. To što mi sada ne znamo što istraga obuhvaća, ne znači da pitanja koja su već sada utvrđena odlukom o osnivanju povjerenstva neće biti kasnije uključena u istragu – ustvrdio je Bačić zaključivši kako nema selektivnog pristupa temama kojima će se istražno povjerenstvo baviti. Ako se ne podigne optužnica, povjerenstvo nije ukinuto, pa može nastaviti s radom, dodaje.

HDZ-ov Josip Borić, koji nije član Odbora za Ustav, ali jeste Istražnog povjerenstva o Agrokoru kaže da Miljenić kao predsjednik povjerenstva nije odradio svoj posao, odnosno da je već u ponedjeljak kada je istraga o Agrokoru postala pravomoćna trebao reagirati, i sazvati sjednicu koja bi se održala prije one koja je ranije sazvana i na koju su pozvani svjedoci.

- U izrazito smo politiziranoj situaciji, pa je ovo više povjerenstvu SDP-a gdje treba uhvatiti neki politički poen umjesto otkriti istinu o Agrokoru – primijetio je Borić, a Miljenić je uzvratio kako je mislio da će se raspraviti na ranije sazvanoj sjednici na koje vladajući nisu došli nego su poslali pismo o prekidu rada Povjerenstva. Mostov Nikola Grmoja, također član Istražnog povjerenstva, kaže da HDZ, HNS i manjinci, dakle većina, ne žele povjerenstvo,

- Da žele, našli bi način kako da povjerenstvo nastavi s radom. Teze o tome što bi tek moglo postati predmet istrage znači da više nikada ne bi mogli osnivati povjerenstva kad ne znamo što bi jednog dana moglo postati predmet istrage – tvrdi Grmoja te dodaje da otpor postaje dužnost kad nepravda postane zakon. Mostovac je pozvao HDZ da predloži neki zaključak kojim bi se pronašlo rješenje da povjerenstvo nekako nastavi s radom.

SDP-ov Gordan Maras kaže da ima informacije da je ministar financija Zdravko Marić i mimo Nadzornog odbora HBOR-a razgovarao o kreditima HBOR-u, iako se izuzeo.

Trosatna sjednica rezultirala je dvama prijedlozima zaključaka, predlagatelja Kluba zastupnika SDP-a prema kojemu saborsko istražno povjerenstvo za Agrokor prestaje s radom po točki o financijskim izvješćima, za koju je u ponedjeljak potvrđena pravomoćnost istrage, dok bi se po ostalih deset pitanja i dalje radilo. U ime vladajuće većine Željko Reiner predložio je zaključak da je istražno povjerenstvo prestalo s radom 20. studenoga s pravomoćnošću istrage. O zaključcima će se, slijedom međustranačkog dogovora, glasati na sjednici u utorak.