Odgovara za genocid i zločine u BiH, ali ne i u Hrvatskoj

Godinu dana nakon što je predsjednik Srbije Boris Tadić objavio: Skinuli smo ljagu sa Srbije, svih građana Srbije i srpskog naroda, Ratko Mladić je uhićen, pred Haaškim sudom počet će suđenje srbijanskom generalu JNA poznatom najviše po pucanju po građanima na ulicama Sarajeva i po likvidaciji više od osam tisuća muslimanskih muškaraca i dječaka nakon pada Srebrenice.

Više nije tema

Početak suđenja pada u tjednu uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Srbiji u nedjelju 20. svibnja, ali se u Srbiji, otkriva Nataša Kandić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo, o Ratku Mladiću uopće ne govori. – To više nije tema u Srbiji, o Mladiću se govorilo kad je bio u bijegu, ali više politički i tehnički, zbog pritiska Haaškog tribunala i međunarodne zajednice. Govorilo se i kad je bio uhićen, ali nikad onako kako bi trebalo, da se preispita uloga i odgovornost Srbije za ono što se događalo. Političari i javnost ponašaju se kao da to suđenje nema veze sa Srbijom – kaže Nataša Kandić.

Tadić je ovih dana, u izbornoj kampanji, kazao kako su ga obmanjivali neki koji su s njim radili. – To nije zakonito i bit će ispitano – rekao je Tadić, a prisjetio se i 26. svibnja 2011. godine kad je Mladić uhićen. – Jednog jutra su me nazvali i rekli: Gotovo je. Znao sam da će doći taj dan – kaže Tadić. A pri uhićenju, čestitajući akcijskom timu, proglasio je i da je – ta stranica povijesti zatvorena. Tako se zaista i čini, kao da u Srbiji uopće nema potrebe da se ispita tko je i kako počeo i proveo strašne ratove u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, kao da je zaista uhićenjem i izručenjem onih koje je Haag tražio ta priča završena. Ratko Mladić, koji se krio pod imenom Milorad Komadić, uhićen je, kako zgodno, u pravom trenutku za Srbiju, sedam dana prije sjednice Vijeća sigurnosti UN-a i negativnog izvještaja haaškog tužitelja Sergea Brammertza koji se pripremao napasti Srbiju zbog nesuradnje s Haaškim sudom. Kako god bilo, Ratka Mladića, koji je svoju “ratnu karijeru” započeo u Hrvatskoj, napokon ćemo gledati pred sudskim vijećem umjesto kako se u generalskoj odori šepiri pred kamerama.

Služio u Prištini

Mladić je uoči početka rata u Hrvatskoj bio još potpukovnik u Prištini, ali hitni premještaj u Knin u lipnju 1991. godine bio je prekretnica u njegovu dotadašnjem životu Titova vojnika, odanog oficira JNA, ateista i Jugoslavena. Odjednom otkriva pravoslavne korijene i na glavu stavlja šajkaču s kojom pozira pred kamerama, dok se pripremaju pokolji. Mladić se istaknuo napadima na hrvatske gradove Šibenik, Zadar i Sinj, uništavanjem sela u dalmatinskom zaleđu, napadom na Kijevo i Vrliku, a JNA kojom je zapovijedao sudjelovala je i u pokolju u Škabrnji 18. studenoga 1991. godine. Dok se na suđenju Gotovini mjere metri pri padu granata, iako nije bilo civilnih žrtava, nitko neće prebrojiti koliko je granata palo samo na Škabrnju u 18 dana opsade, a kamoli na sve hrvatske gradove i sela. Naime, unatoč krvavu tragu koji je ostavio u Hrvatskoj, Mladić neće odgovarati za svoj krvavi pohod po Hrvatskoj jer je u Haagu optužen samo za zločine u BiH.

U Hrvatskoj je Mladić, doduše, osuđen na 20 godina zatvora. Osudio ga je, u odsutnosti, Županijski sud u Zadru, ali to će, po svemu sudeći, ostati presuda bez ikakvih pravnih posljedica za 69-godišnjeg osuđenika, koji ostaje u rukama Haaškog suda i koji, očito, nikad neće čuti presudu za sve žrtve koje je ostavio iza sebe i svojih vojnika, kao zapovjednik okupatorskih snaga u Hrvatskoj.