'Odgovornost za logore u Srbiji seže do političkog i vojnog vrha'

- O logorima JNA za Hrvate, koji su formirani na teritoriju Srbije nakon pada Vukovara u jesen 1991, zna se gotovo sve. Civili su u njih dovođeni s područja Vukovara suprotno postignutom sporazumu JNA i hrvatske strane. Među zatvorenima bilo je žena i djece. Tortura nad oko 5 000 zatvorenih osoba je bila svakodnevna - ponižavanje, izgladnjivanje, nehumani uvjeti. Čak su i časnici JNA ove objekte nazivali logorima. Ipak, ni pored brojnih preživjelih svjedoka, ogromne dokumentacije koja je predana s njihove strane srpskom Tužiteljstvu za ratne zločina, dokumentacije Haaškog tribunala, mi danas imamo samo jednu optužnicu protiv jedne osobe, i to pripadnika vojske Krajine. Pri tome se logor u optužnici naziva "prihvatnim centrom" - rekla je u intervjuu za beogradski Danas Sandra Orlović, direktorica Fonda za humanitarno pravo dodajući kako nema procesuiranih za te zločine jer "odgovornost za ono što se događalo u tim logorima snosi JNA i ta odgovornost seže do visokih pozicija u tadašnjoj nomenklaturi vojske, ali i političkih organa".

-  Pošteno procesuiranje ovog slučaja bacilo bi jako svjetlo na činjenicu da je već na samom početku rata ova država osnivala logore, ograđene žicom, u kojima su ljudi mučeni i dehumanizirani, i to u neposrednoj blizini Beograda. To ukazuje na odgovornost institucija, tadašnjeg sustava, koja u povijesnom smislu mnogo više obvezuje današnju državu od jednostavnog kažnjavanja pojedinaca. Dosadašnja praksa procesuiranja ratnih zločina u Srbiji i promidžba koja prati ova suđenja govore kako je cilj ovih postupaka da se zločini deinstitucionaliziraju, da se "spere ljaga s naroda i države". Drugim riječima, suđenja za ratne zločine će pokazati da su zločine činile neke odmetnute skupine ili pojedinci koji su iskoristili stanje anarhije u ratu za činjenje kriminalnih radnji. U slučajevima gdje je zbog okolnosti nemoguće predstaviti sliku ovakvom, ili uopće nemamo suđenja ili imamo optužnice koje su manjkave u tom pogledu - pojasnila je direktorica srpskog Fonda za humanitarno pravo.

Dnevnik Danas podsjeća kako je posljednja u nizu presuda ona koju je nakon šest godina suđenja, donio Prvi osnovni sud u Beogradu, kojom je odbio tužbene zahtjeve za naknadu štete 12 državljana Hrvatske koji su 1991. bili u logorima JNA u Sremskoj Mitrovici i Begejcima, a odbio je tužbu protiv Srbije uz obrazloženje kako je ona zastarjela. U logorima u Srbiji, prema podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, bilo je oko 7 000 hrvatskih civila i branitelja, a najmanje 21 osoba je podlegla torturi u logorima.

>>Kroz logor Bučje prošlo je više od 300 logoraša, a još uvijek se traga za 22

>>Prikupio dokaze, svjedočenja i dokumente, 
a DORH gluh