Premijer Andrej Plenković dao je intervju za međunarodnu televiziju CNBC, novinarki Karen Tso u Dubrovniku gdje se održava konferencija "Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi", koju zajednički organiziraju Međunarodni monetarni fond (MMF) i Hrvatska narodna banka (HNB).
Budući da čelnica MMF-a Christine Lagarde odlazi na mjesto šefica Europske središnje banke, Karen Tso upitala je Plenkovića želi li na vrhu Međunarodnog monetarnog fonda vidjeti nekoga iz naše regije.
– Vrlo sam počašćen što će Christine Lagarde koju osobno poznajem i koja poznaje Hrvatsku dobro preuzeti tu funkciju. Nove važne dužnosti počinju od studenoga. S Europskom središnjom bankom, za nas, je to fantastičan plus jer je Hrvatskoj prioritet ući u eurozonu i vjerujem da će sve što planiramo učiniti naići na plodno tlo kod Christine Lagarde. Kada je u pitanju srednja i istočna Europa, mislim da je to regija koja je kolektivno u nekoj vrsti sustizanja i konvergencije. To je ključni cilj jer su neke od zemalja koje su se pridružile Europskoj uniji brže, prošle taj put malo lakše i malo brže. Moja država pokušava ubrzati napore i sve naše reforme usmjerene su u tom smjeru. I ako bi netko iz središnje i istočne Europe postao kandidat za nasljednika Christine Lagarde rekao bih zašto ne. No, u ovom trenutku ne bih nagađao o imenima – rekao joj je premijer Plenković.
Karen Tso: Dopustite da vas pitam nešto više o Christine Lagarde koja je usko radila s vašim političarima. Christine Lagarde je bivša političarka. Neki su kritizirali što na čelo ECB-a dolazi političarka, a ne ekonomist na tako ključnu ulogu središnjeg bankarstva. Što mislite o svim strukturnim izazovima u Europi?
– Prije svega želim pohvaliti napore Marija Draghija. Mislim da je bio vrlo učinkovit, vrlo koristan za europsko gospodarstvo i za međunarodno pozicioniranje eura u posljednjih nekoliko godina. Siguran sam da će Christine, sa svim svojim iskustvom, i kao francuska ministrica financija i gospodarstva, dati uistinu novi poticaj u tom smjeru. Mislim da je percipirana i kao političarka, ali i kao stručnjak za međunarodne financije – odgovorio je Plenković.
Novinarka ga je potom pitala o ulasku Hrvatske u eurozonu te u kakvom je stanju gospodarstvo s kojim Hrvatska želi dijeliti valutu.
– Dakle, strategiju za usvajanje eura zajednički su osmislile Hrvatska narodna banka i moja vlada. Usvojili smo je u svibnju 2018. godine. Radimo korak po korak kako je ispuniti. Upravo šaljemo pismo namjere članovima ERN2 i predsjedniku Euroskupine. Ideja je nastupati u šest političkih područja, 19 političkih mjera, jasne rezultate i ključne sektorske reforme u idućih 12 mjeseci kako bi se ispunila ova vrsta čekaonice za eurozonu, a to je ERN2. Kada govorimo o datumima, mislim da 2023., 2024., rekao bih da bi na kraju iduće Komisije i na kraju mandata Europskog parlamenta bilo razumno očekivati da Hrvatska ispuni sve kriterije. Kada je riječ o kriterijima iz Maastrichta, radimo jako dobro, brzo smanjujemo naš javni dug. Do kraja ove godine, očekujemo da će iznositi 71,6% BDP-a. Moja vlada je izašla iz postupka prekomjernog deficita, nema makroekonomskih, prekomjernih makroekonomskih, neravnoteža. Vratili smo zemlju natrag na investicijski kreditni rejting, prema ocjenama dvije od tri glavne agencije za kreditni rejting. Ljetne projekcije Europske komisije o hrvatskom rastu povećale su se s 2,6 na 3,1 posto. Turistička sezona bit će na razini zadnje. Stoga, mislim da svi ključni pokretači hrvatskog gospodarstva, a to su fiskalna konsolidacija, strukturne reforme u javnim i privatnim investicijama mogu postići vrlo pozitivne rezultate u sljedećih nekoliko godina – kaže Plenković.
Na pitanje nije li zabrinut da bi se Hrvatskoj nakon uvođenja eura moglo dogoditi isto što i Grčkoj, Italiji, Portugalu, Plenković je odgovorio:
– Prije svega, ono što radimo je pažljivo razrađeno. To nije nagla odluka bilo koga od nas koja je nastala preko noći. Vodimo javnu raspravu o tome. Morate shvatiti da su hrvatsko gospodarstvo i hrvatske financije, u osnovi, euroizirano. Većina banaka koje posluju na hrvatskom tržištu imaju matične banke u zemljama članicama EU. Štednje, krediti, sve što imamo je već pedeset ili šezdeset pet posto u eurima. Trgovanje s partnerima u eurozoni je preko 65 posto. Zbog toga morate shvatiti da je hrvatska ekonomija vrlo euroizirana. Ono što pokušavamo učiniti je da što brže uhvatimo korak. Kada je moja vlada počela s radom imali smo samo 9 posto ugovorenih EU fondova, a sada, tri godine kasnije, smo na 70 posto. Zbog toga želim da uhvatimo korak i da u eurozonu uđemo praktički nakon deset godina članstva i to je ono u čemu se svi trebamo pronaći i pozicionirati kako bi ojačali naše gospodarstvo i imali bolji životni standard za naše građane – rekao je Plenković.
Sjatila se kradeze sendvič bojna pa udara minuse svakome tko iole misli svojom glavom.