Brojni posjetitelji

Održan Savski sajam u Županji kojemu je nazočio i Gibonni

Foto: Miroslav Flego/VLM
Održan Savski sajam u Županji kojemu je nazočio i Gibonni
08.06.2013.
u 18:48
Na Savskome sajmu predstavili su se proizvođači i izlagači tradicijskih obrta, zanata i rukotvorina
Pogledaj originalni članak

Atraktivnom izvedbom najljepših posavskih tradicijskih napjeva u izvedbi dalmatinske klape Bošket obilježen je ovogodišnji Savski sajam u Županji koji je posjetilo više od tisuću i pol građana.

Na Savskome sajmu što se zaista i održava uz samu Savu, uz savski nasip, predstavili su se proizvođači i izlagači tradicijskih obrta, zanata i rukotvorina, a predstavljene su i igračke od prirodnih materijala, suveniri i tradicijska jela.

- Ovo je dobra prilika mjesnim obrtnicima da se predstave i prodaju svoje proizvode, a ujedno je dio županjske gospodarske aktivnosti - rekao je županjski gradonačelnik Davor Miličević obilazeći sajam.

Istaknuo je kako se nastavljaju radovi na izgradnji savske šetnice u duljini od četiri kilometra, a njome će se omogućiti da grad na Savi iziđe na rijeku. To će, kako je pojasnio gradonačelnik, ujedno biti i dio turističke ponude Županje, pri čemu valja poraditi na povećanju smještajnih kapaciteta za turiste, te proširiti postojeće privatne kapacitete i hotelskim smještajem.

Županjski je sajam posjetio i popularni pjevač Zlatan Stipišić Gibonni.

- Već četvrtu godinu na neki sam način kum projekta Lijepa naša Sava, a na sajmu u Županji vidio sam mnogo toga što bih volio odnijeti doma. Uloga je glazbenika da gradi mostove i čini mi se da bi cijela Hrvatska trebala više znati o akcijama poput ove - rekao je Gibonni izlazeći u susret mnogima, posebice mladima, da se slikaju sa svojim idolom.

- Županja je poznata po prvoj nogometnoj lopti u Hrvatskoj. Zahvaljujući engleskomu vlasniku tvornice tanina u Županji, prva nogometna lopta stigla je u naš grad 1880. godine, a 1881. u Županju je stigao i prvi teniski reket - podsjetio je na dio povijesti Županje, direktor Turističke zajednice grada Županje Mirko Bačić i dodao kako je Savski sajam lijepa prilika za poticanje razvoja turističkih sadržaja povezanih sa županjskom poviješću i rijekom Savom.

Savjetnik za sigurnost plovidbe u Međunarodnoj komisiji za sliv rijeke Save, Goran Šukalo rekao je da će ova godina u hidrološkome smislu omogućiti dolazak riječnih brodova za krstarenje i njihov prolazak Savom sve do Siska. Naglasio je da podržavaju projekt uređenja plovnoga puta rijeke Save i da će njegovim dovršetkom cijela jugoistočna Europa dobiti na važnosti, a omogućit će se i razvoj gospodarstva, osobito kontinentalnoga turizma.

Mališani u narodnim nošnjama predstavili su tako na Dječjim čobanskim igrama gotovo zaboravljene igre poput navlačenja štapa, dizanja kolca, preskakanja štapa te igru \"šija\" ili \"maslač\". Djeca iz mjesnih kulturnoumjetničkih društava izvela su narodne pjesme i plesove.

Poseban doživljaj posjetitelji Sajma su mogli osjetiti vozeći se u kočijama koje su vukli hrvatski lipicanci. Izložene su i fotografije zagrebačkoga Posavca Borisa Krstinića pod nazivom \"Život uz rijeku Savu\" te ekoodjeća i modni dodaci nadahnuti savskim motivima koje su osmislili studenti Tekstilno-tehnološkoga fakulteta iz Zagreba.

Posjetitelji su mogli uživati i u domaćim specijalitetima poput \"poderanih gaća\", popularnoga jela od dizanoga tijesta te u ribljemu paprikašu. Županjski sajam se održava u sklopu projekta Lijepa naša Sava što ga je pokrenula 2008. godine Coca-Cola HBC Hrvatska u suradnji s tadašnjim ministarstvima mora i regionalnoga razvoja, te Međunarodnom komisijom za sliv rijeke Save.

>>Gibonni zapalio zagrebački Bundek i predstavio novi album

Izvanredna povijest Matice hrvatske

Od povijesne baštine do suvremenog kulturnog i znanstvenog središta

Izvanredni profesor dr.sc. Tomislav Galović s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jedan od najistaknutijih povjesničara i stručnjaka za pomoćne povijesne znanosti (heraldiku, diplomatiku...), glagoljaštvo i hrvatsku kulturnu povijest (naročito srednjovjekovnu i institucionalnu), podijelio je uvid u važnost Matice hrvatske kao temelja institucionalne kulture hrvatskog društva.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.