Pedesetak novinara, urednika, komunikologa i studenata novinarstva 25. ožujka u Matici hrvatskoj raspravljalo je o sudbini tiska. Okupili su se na prvoj tribina novoga ciklusa »Medijski susreti u Matici hrvatskoj« koja je obradila temu »Jesu li ubili novine – sudbina tiskanih medija«. Gost večeri bio je Dražen Klarić (na slici), glavni urednik Večernjeg lista, koji je održao uvodno predavanje. U popratnu raspravu uključili su se mnogi poznati novinari i komunikolozi, među kojima i doajen hrvatskog novinarstva Ante Gavranović, jedan od naših najvećih stručnjaka za tiskane medije.
U ime organizatora – Odjela za medije Matice hrvatske – skup je pozdravio pročelnik Odjela Branko Lovrić, kazavši da su Medijski susreti logičan nastavak dosadašnjih aktivnosti Odjela, prije svega Matičine Komunikološke škole koja svake godine najboljim studentima komunikologije i novinarstva nudi multidisciplinarno stručno usavršavanje. Moderator Goran Galić rekao je da su Medijski susreti zamišljeni kao Matičin forum za argumentiranu raspravu o masovnim medijima i javnoj komunikaciji s naglaskom na raspravi okupljenih sudionika – novinara, studenata, stručnjaka za odnose s javnošću: »Cilj je večerašnje tribine utvrditi tko je odgovoran za današnji položaj novina koje je londonski The Economist još 2006. proglasio mrtvim. Jesu li to tehnologija i novi mediji, politika ili vlasnici medija ili pak nevjerodostojni novinari i urednici koji u utrci za profitom nerijetko podliježu trivijalnosti? I ključno pitanje: jesu li novine uopće mrtve?«.
Dražen Klarić odlučno je odbacio prognoze o smrti novina, kazavši da tisak neće izumrijeti, ali da doživljava velike promjene. Na primjeru Večernjeg lista objasnio je da unatoč padu naklade tiskanog izdanja statistike bilježe veći doseg toga dnevnika nego ikad: »Doseg tiskanog izdanja Večernjeg lista je oko 280.000 čitatelja dnevno, dok web izdanje pročita 450.000 čitatelja. Bit novinarstva prenijeti je provjerenu i autentičnu informaciju do što šireg kruga čitatelja. Danas to činimo koristeći sinergijsku moć weba i tiska«. Uz podatak da je u domeni novina po cijeni od 7 kuna Večernji list daleko najprodavanija dnevna novina u Hrvatskoj, dodao je da je Večernji list danas i velika multimedijska kuća koja proizvodi brojne magazine, časopise, knjige pa i video sadržaje: »Za dobre novine i dalje je najvažniji kvalitetan sadržaj, ali važno je znati ga upakirati kroz različite platforme«.
Klarić je ukazao i na važnost specijaliziranih novinara koji su ključni za kvalitetan sadržaj, dodavši da je hrvatskim medijima nužna šira lista komentatora. Osvrnuo se i na svoje uredničke planove kazavši da je cilj redakcije zadržati nakladu od 50.000 primjeraka i ući u top 3 news portala u Republici Hrvatskoj: »Možemo griješiti, ali novine ćemo zaštiti od pojedinačnih interesa, bilo gospodarskih, bilo političkih ili bilo kojih drugih skupina. Otvorit ćemo svima prostor da iznesu stajališta, a naši kolumnisti zauzet će stavove«.
U jednoipolsatnoj raspravi za riječ su se javili brojni novinari. Ante Gavranović također je ocijenio da novine nisu mrtve: »Usprkos manjim nakladama pojedinih novina, ukupne tiraže novina rastu. Prije svega rastu naklade kvalitetnih novina popust Financial Timesa, New York Timesa, Wall Street Journala, Die Zeita, Guardiana i sl. Danas imamo segmentirano tržište i borbu za vrednovanje sadržaja. Novine koje uspiju ponuditi kvalitetan sadržaj ne samo da preživljavaju nego doživljavaju novu renesansu«. Iznio je i podatak da se prije mjesec dana sedam vodećih dnevnih listova udružilo u uniju za očuvanje visoko kvalitetnog novinarstva, što je u našem medijskom prostoru ostalo nezapaženo.
Dugogodišnji novinar i diplomat Antun Babić kazao je da novine moraju štititi nacionalne interese, dok je politolog Jure Vujić govorio o deficitu demokracije u medijima, krizi identiteta i krizi povjerenja. Najšira rasprava povela se o pitanju obrazovanja novinara koji prema postojećim pravnim regulativama ne moraju biti visokoobrazovani, te o budućnosti novinarske profesije. Branko Lovrić, direktor Večernjeg lista iz razdoblja najviših naklada toga lista kazao je da je u Večernjaku u njegovo vrijeme radilo pet puta više novinara, na što je Klarić odgovorio da se kvantiteta danas nadomješta kvalitetom.
Specijalizirani novinari su istrazivacki novinari, a takvima nema mjesta u Hrvatskoj. Hrvatska je izuzetno kriminalna i korumpirana drzava, od vrha politike do samoga dna, u svim porama drustva. Mediji u Hrvatskoj su prosto komicni, 90 posto sve sto kazu lazu, vanjska politika im je svima ista, neoliberalna, a unutarnja cirkus za neuko pucanstvo, Osim korupiranog pravosudja, mediji su isto tako odgovorni za kriminal i korupciju u nasoj zemlji.