Od svih dijelova svijeta Europska unija može se pohvaliti najboljom unutarnjom povezanošću. Zahvaljujući našem unutarnjem tržištu artikli proizvedeni u Portu bez problema se mogu prodavati, primjerice, u Katowicama. Studenti se mogu lako prijaviti za posao diljem Europske unije znajući da su njihove kvalifikacije posvuda priznate i usporedive s onima koje se stječu na drugim sveučilištima EU. Iz Bruxellesa se vlakom do Beča može doći jednostavno kao do Bruggea. Dobra povezanost otvorila je mnoge prilike građanima, poduzećima i ulagačima iz EU te pridonijela blagostanju svih Europljana.
Taj “europski način” povezivanja počiva na tri načela. Povezanost mora biti održiva, i to gospodarski, fiskalno, ekološki i socijalno. Mora biti sveobuhvatna i pokrivati sve aspekte, od prometa do digitalnih usluga, od energije do ljudske dimenzije. I na koncu, mora se graditi u skladu s međunarodnim pravilima i propisima koji su ključni za učinkovit i pravedan protok robe, usluga, kapitala i ljudi.
Nemaju sve svjetske sile takav pristup. Neke su pribjegle kratkoročnim rješenjima, odmah dostupnim financijskim sredstvima i brzoj izgradnji, što često dovodi do prekomjernog zaduživanja, nižih ekoloških i socijalnih standarda te nepravednih postupaka javne nabave. Ovaj tjedan govorimo o tome kako se pristup Europske unije održivom povezivanju može proširiti na druge regije, prije svega u smjeru Azije.
Europska unija želi se održivim i sveobuhvatnim povezivanjem na temelju pravila približiti svojim partnerima, od zapadnog Balkana do srednje Azije, od istočne Europe i Kavkaza do jugoistočne Azije, na dobrobit svih nas i našeg planeta. To ćemo učiniti na tri načina.
Prvo, pridonijet ćemo uspostavljanju novih veza i mreža između Europe i Azije. Radit ćemo, primjerice, na proširenju transeuropske prometne mreže, koja zbližava ljude i olakšava trgovinu uklanjanjem tehničkih prepreka za prometne mreže, modernizacijom infrastrukture i usklađivanjem zakonodavstva. Zalagat ćemo se za održivu digitalnu agendu s Azijom radi poticanja socioekonomskog razvoja univerzalnim i cjenovno prihvatljivim pristupom digitalnim tehnologijama i uslugama. Podijelit ćemo svoje iskustvo stvaranja regionalnih, liberaliziranih energetskih tržišta s naglaskom na tržišnom prelasku na čistu energiju. I dalje ćemo promicati razmjenu i mobilnost kao način uspostavljanja kontakata, poticanja međusobnog razumijevanja i razmjene ideja.
Drugo, moramo izgraditi i učvrstiti partnerstva za zajednički pristup povezivanju. Mnoga takva partnerstva već postoje. Primjerice, s Kinom dijelimo bilateralnu platformu za povezivanje koja nam služi za raspravu o sinergijama, ali i različitim stajalištima. Mnogo smo uložili u regionalne strukture suradnje na Baltičkom i Crnom moru, izradili smo plan povezivanja s Udruženjem država jugoistočne Azije (ASEAN) do 2025. te redovito surađujemo s drugim regionalnim strukturama u Aziji. Povezivanje se ne smije svesti na mala regionalna područja, ne smiju se isključivati legitimni dionici ni zanemarivati utjecaj na okoliš: potrebni su nam zajednički standardi i pravila. Zato EU surađuje s međunarodnim i europskim organizacijama za normizaciju, Međunarodnom agencijom za energiju, Svjetskom trgovinskom organizacijom i drugim ključnim organizacijama koje djeluju na svjetskoj razini. Europska poduzeća ne smiju biti zakinuta u odnosu na konkurenciju te moraju imati jednak pristup inozemnim tržištima kao što drugi imaju tržištu EU.
Konačno, Europska unija mobilizirat će sve svoje financijske poluge kako bi osigurala adekvatna sredstva za projekte povezivanja. Pritom će iskoristiti sav potencijal Europske investicijske banke i novih instrumenata vanjske investicijske politike dostupnih u okviru proračuna EU. Prema procjenama Azijske razvojne banke u azijsku će infrastrukturu idućih desetljeća biti potrebno godišnje ulagati više od 1,3 bilijuna eura. EU može pomoći azijskim zemljama da ispune tu potrebu za ulaganjima poticanjem javnog i privatnog financiranja kombinacijom bespovratnih sredstava, jamstava, kreditiranja i mješovitog financiranja. No u skladu s pristupom EU ulaganje se može poduprijeti samo ako je fiskalno i financijski održivo.
U Europi i Aziji živi gotovo 70 posto svjetskog stanovništva i ostvaruje se više od 60 posto svjetskog BDP-a. Predviđa se da među svjetskim regijama Aziji predstoji najveći gospodarski rast te da će imati najveću potražnju za energijom. Radit ćemo s Azijom i u Aziji na pitanjima povezivanja te ćemo se pobrinuti da se ono odvija na dobrobit stanovnika EU i Azije, ali i zemalja između njih. Tako možemo biti pokretači promjena za pravedniju, prosperitetniju i održiviju budućnost Europe i svijeta. Održivo povezivanje, utemeljeno na čvrstim partnerstvima i pravilima, najbolji je način da to ostvarimo: za EU, za Europu i za Aziju.