Teško se sjetiti kada je jedan tako važan svjetski poslovni medij posvetio toliko prostora Hrvatskoj koliko je dobio u blogu Michaela Glazera o temi presude suca Dobronića protiv banaka u slučaju „Franak“.
„Presuda, koja je još podložna žalbi, fascinantna je u mnogo implikacija, ne samo po odšteti koju bi banke trebale platiti“, poručio je u uvodu Glazer te objasnio da je riječ o presudi koja je osporila vezanje kredita uz franak dok Hrvatska narodna banka kunu veže uz euro.
Glazer navodi potencijalni trošak za banke od čak dvije milijarde eura, a koji će proizaći iz sudskog naknadnog smanjivanja prije naplaćenih kamata.
Upozorava da će to biti velik problem za banke jer HNB već inzistira na realističnom prikazivanju loših zajmova i izdvajanju rezervacija po toj osnovi. Sve skupa moglo bi uvesti, piše Glazer, hrvatske banke i njihove majke u Italiji, Austriji, Mađarskoj i Rusiji u bolno razdoblje.
Iako se presuda još može osporiti, ona već, prema Glazerovu mišljenju, ima duboke „političke i socijalne konzekvencije“ te će imati neizbježne posljedice za biznis u budućnosti čak i ako se hrvatske banke odluče nagoditi kako bi izbjegle najgori scenarij. „Hoće li ova odluka označiti početak nove ere sudske zaštite nemoćnih protiv moćnih“, upitao je Glazer te zaključio da to nije vjerojatno. Banke su nepopularne pa su laka meta, a hrvatsko pravosuđe nije poznato po svojoj kreativnosti i agresivnoj obrani osobnih prava, osim u području onih radničkih. Glazer smatra da će novac za odštetu dužnicima u francima doći ponajprije od hrvatskih štediša i dužnika u drugim valutama. Vlasnici banaka sigurno će očekivati od banaka-kćeri u Hrvatskoj da se same izvuku iz problema, a same banke sasvim sigurno nemaju novca da samo tako plate mogući dug po presudi. Postoji i katastrofični scenarij prema kojem bi neke od banaka mogle imati i takve probleme da će ih morati spašavati hrvatski porezni obveznici. Banke su u Hrvatskoj, piše Glazer, dobro kapitalizirane, ali ni to nije nezamisliv scenarij.
Hrvatski porezni obveznici, najavljuje Glazer, sasvim će sigurno stradati jer će u slučaju pravomoćnosti presude morati platiti osjetno više troškove zaduživanja države. „Što je sa sociološkim i psihološkim učincima presude?“ upitao je Glazer koji smatra da Hrvati imaju nesretnu tendenciju da očekuju od Vlade rješenje umjesto da se fokusiraju sami na svoje probleme. „Je li moguće da su Hrvati s dugim iskustvom dinarske i kunske inflacije zaista bili nesvjesni rizika zajma u stranoj valuti, kao što je to rečeno u sudskoj presudi?“ pita Glazer.
Iako je prividno (presuda) korak naprijed u nekom pogledu, treba se nadati da ta odluka nije korak natrag u prihvaćanju koncepta individualne odgovornosti, krucijalnog elementa uspješnih ekonomija“, poručuje Glazer, inače investicijski bankar sa 20 godina iskustva u jugoistočnoj Europi.