Otkako postoji Europska unija, uvijek su je pratile priče da se nalazi u trenutnoj krizi, slažu se hrvatski i europski intelektualci u razgovoru za Večernji list, no nikad dosad te krize nisu bile tako brojne i tako opasne po samu EU.
– Ne sjećam se da je postojalo razdoblje kad u EU nije bilo razgovora o krizama. Ali, iako trebamo sačuvati optimizam i priznati da je EU prevladala krize i izašla iz njih snažnija, postoji velika razlika između prošlih i današnjih kriza. Prošle su uglavnom bile unutarnje, o tome kako se EU treba razvijati, ali sada imamo tri simultane krize čiji su uzroci izvan EU: izbjeglička kriza, kriza u Ukrajini i kriza eurozone – kaže Joerg Forbrig iz berlinskog ureda transatlantskog analitičkog instituta German Marshall Fund.
Ne shvaća se bit EU
Uz te tri krize, rađa se još jedna: teroristički napadi u Parizu prijete da će EU suočiti sa sigurnosnom krizom. Nekoliko je premijera i ministara država EU govorio da će se EU raspasti ne pronađe li rješenje za migrantsku krizu. Ta je kriza donijela Europi i nove linije razdvajanja u obliku žičanih ograda.
– To je vrlo ružna simbolika. Četvrt stoljeća nakon rušenja Željezne zavjese, podižu se nove ograde u Europi – kaže Joerg Forbrig.
Žarko Puhovski, hrvatski politički analitičar i filozof, smatra da EU nikad nije imala dvoje državnika koji su na otvoreno sukobljenim pozicijama kao što su danas njemačka kancelarka Angela Merkel i mađarski premijer Viktor Orban. Orbanova Mađarska, zajedno s državama Višegradske skupine, pod kritikom su da ne prihvaćaju europske naloge i vrijednosti.
– Nemojmo biti licemjerni. Velika većina europskih država ne prihvaća naloge i preporuke EU institucija niti poštuje neke od osnovnih pravila ekonomskog i političkog ponašanja bez kojih funkcioniranje EU nije moguće – kaže Josip Glaurdić, hrvatski istraživač na Odsjeku političkih i međunarodnih znanosti Sveučilišta Cambridge.
– Očigledno je da većina istočnoeuropskih političara - a i javnosti - ne shvaća što je bit europskog projekta. Jednostavnije je podignuti ogradu nego primiti izbjeglice. Humanizam nema zastavu. Mađarska ima. To je problem s kojim se EU vrlo slabo nosi – ističe.
Uvođenje kontrola na granicama poseban je izazov.
– Dođe li do novog sporazuma o kontroli vanjske granice prema kojem će to biti odgovornost svih članica, onda će kriza biti poticaj za produbljivanje integracija. No, ne dođe li do sporazuma - a taj scenarij je vjerojatniji - onda europski projekt stoji na klimavim nogama. Sloboda kretanja ljudi i kapitala je temeljni princip. Kad njega nestane - nema više ni EU – kaže Josip Glaurdić.
Oprezno pesimističan je i Brendan Simms, profesor povijesti međunarodnih odnosa s Cambridgea, koji od egidom “kriza bez kraja”, vuče paralele između EU i bivše Jugoslavije.
Kod EU, problem je koncept europeizma koje dijele nacionalne vladajuće elite i koje su na EU institucije prenijele nacionalne ovlasti brže nego što je to bilo prihvatljivo biračima. No dok se dobro živjelo, birači su ignorirali taj problem. S dolaskom krize, ekonomske i imigracijske, EU institucije postaju odgovorne za odluke za koje ne postoji konsenzus članica. Donošenje odluka događa se u dva koraka: prvi karakterizira paraliza institucija jer ne mogu pronaći zajedničko rješenje. Drugi korak nastupa kad se kriza pretvori u hitno stanje: tada se primjenjuje politika sile i jače države rješenje nameću slabijima. Takvo je stanje neodrživo, smatra Simms.
U sjeni Njemačke
Ima li EU budućnost? U scenariju povlači paralelu sa Jugoslavijom - prvo fragmentacija unije pa istupanje druge velike sile. Jugoslavija bi, smatra, preživjela Sloveniju, no odlazak Hrvatske ostavlja asimetričnu zajednicu, Veliku Srbiju. U EU postoji fragmentacija: države vraćaju kontrole na granicama, Mađarska krši osnovne slobode. Kako se mrvi Unija, Njemačka, kao glavna sila, nameće odluke kako bi održala zajednicu. Ako se slijedi jugoslavenski poučak, jedna od “velikih država” - Britanija ili Francuska će izaći. Ostale će ostati u sjeni Njemačke, pa bi izlaz mogle potražiti i države poput Danske, Mađarske ili Češke. No EU još nije na točci bez povratka, smatra. Nova kriza, pogotovo u eurozoni, mogla bi natjerati države da pristanu na jaču političku uniju. •
Mozda joj prijeti raspad. Ali ne kao jugi. Jer su srbi vani. Ako se eu i raspadne bit ce to mirnim putem.