7,35 MILIJARDI EURA

Oko 50.000 stanova u Zagrebu 'zjapi' prazno? Podaci HEP-a i Popisa stanovništva otkrili detalje

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Arhitektura koja okružuje naselje Borovje
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Arhitektura koja okružuje naselje Borovje
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Arhitektura koja okružuje naselje Borovje
09.03.2023.
u 08:42
Uzmu li se podaci HEP-a, oko 50.000 stanova trenutno nema nikakvu namjenu, odnosno ne koristi se. Uzme li se prosječna veličina stana u Zagrebu od 70 kvadrata i cijenu od 2.100 eura po kvadratu, ukupna brojka iznosi oko 7,35 milijarde eura koje su Hrvati - ''spremili u cigle''
Pogledaj originalni članak

Oko 50.000 stanova trenutno ''zjapi prazno'' u Zagrebu, podaci su to prikupljeni na temelju analize podataka Državnog zavoda za statistiku te podataka o potrošnji električne energije od HEP ODS-a. Naime, prema prikupljenim podacima DZS-a, u Zagrebu živi oko 300.000 kućanstava, dok broj stambenih jedinica iznosi oko 393.000

Za pretpostaviti je da ova razlika od 90.000 stanova nisu prazni stanovi, već stanovi namijenjeni za kratkoročni najam ili za pak najam studentima, no točne podatke u glavnom Gradu teško je dobiti usprkos najnovijem popisu stanovništva zato što neprijavljivanje podstanara kako bi se izbjeglo plaćanje poreza postao je pravi sport u Hrvatskoj, prenosi Lider media. Nešto realističnije brojke mogao je pak pružiti HEP, i to na temelju stanova koji imaju godišnju potrošnju električne energije manju od 500 kWh i  to jer je potrošnja prosječnog kućanstva oko 3.500 kWh.

Brojke su u ovom slučaju bile nešto manje - 47.567 kućanstava ima takvu potrošnju, dok je u HEP ODS-u u Zagrebu priključeno 402.000 obračunskih mjesta. Ovaj drugi podatak nikako se ne poklapa s podacima Popisa jer iznosi oko 10.000 više nego li je to popisano. Usporede li se pak podaci Popisa iz 2011. kada je u glavnom Gradu bilo 384.000 stanova, a u 2021. godine 393.400, ponovno se dolazi do netočnih podataka koje su pružili građani jer je DZS ustvrdio kako je u periodu 2012. do 2021. sagrađeno 19.800 stanova, a ne oko 9.000 koliko iznosi razlika s Popisa. Pritom je u Donjoj Dubravi, na Donjem Gradu i Medveščaku 'nestalo' više od 1.000 stanova po četvrti.

Podaci DZS-a

Vrtoglavi rast: Kvadrat novog stana u Zagrebu skočio za čak 30,9 posto, porasla i cijena POS-ovih stanova

Prosječna cijena četvornog metra prodanog novoga stana u Hrvatskoj u 2022. godini iznosila je 16.489 kuna, što je 20,2 posto više nego u 2021. godini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U Zagrebu je pritom prosječna cijena četvornog metra novog stana bila 19.422 kune, što je 32,4 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 14.087 kuna ili 12 posto više.

Ipak, uzmu li se podaci HEP-a, oko 50.000 stanova trenutno nema nikakvu namjenu, odnosno ne koristi se. Uzme li se prosječna veličina stana u Zagrebu od 70 kvadrata i cijenu od 2.100 eura po kvadratu, ukupna brojka iznosi oko 7,35 milijarde eura koje su Hrvati - ''spremili u cigle''.

>> VIDEO Plenković o financijskom izvještaju HDZ-a: 'Stranka se ponaša racionalno, trošimo koliko nam treba'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 14

Avatar Bobiii
Bobiii
14:21 09.03.2023.

Kako reče onaj hadezeovac sa kućom i apartmanima u Dalmaciji, što je jamio stan od POSa u Zagrebu, Sramota me što nemam kad se usporedim sa ostalima.

TA
Tarantula
12:20 09.03.2023.

Dragan Kovečavić ima samo 9 stanova, koliko tek ostali imaju koji su pokradenom lovom kupili stanove na očeve. majke, kumove, djecu, punice.....

Avatar barba_barba
barba_barba
12:20 09.03.2023.

Nič novoga, u Zadru je sredinom studenoga 75% novogradnje prazno, HEPu ni paušal.