Na okruglom stolu Kluba zastupnika Mosta o održivosti II. mirovinskog stupa u ambijentu neravnoteža većina govornika zagovarala je promjene postojećeg sustava, dok su s druge strane, ekonomisti Velimir Šonje i Danijel Nestić stali u obranu drugog stupa. Organizator stola, Mostov Ivan Lovrinović ustvrdio je da svaki mjesec za isplatu mirovina nedostaje oko 40 posto novca.
- To je dug umirovljenicima. Kako financirati taj dug? Emisijom obveznica ili zaduženjem u inozemstvu. Zaduženje u inozemstvu za mirovine je neprihvatljivo i treba ga onemogućiti – drži Lovrinović te dodaje kako taj dug kupuju mirovinski fondovi te temeljem toga povećavaju svoju imovinu. Lovrinović tim fondovima poručuje kako ne mogu kamatariti državu u uvjetima recesije. - Slogane poput "Dalje prste od naših mirovina" treba zamijeniti sloganom "Dalje prste od naših džepova". Drugi stup treba transformirati hladne glave kako bi se popravilo stanje javnog duga i proračunskog deficita. Tu je i pitanje autocesta, ako mirovinski fondovi budu financirali autoceste postat će nekretninski fondovi i pitanje je kakva će biti njihova likvidnost – poručio je Lovrinović.
Vladimir Čavrak s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu upozorio je da se da od građana skriva da moraju platiti veće poreze da bi imali veće prinose na uplate u mirovinske fondove.
- Građani su cijelo vrijeme uplaćivali novac u obvezne fondove koji kupuju državne obveznice i na tome ostvaruju prinos. To je tek jedna strana medalje jer da bi se te obveznice iskupile moramo platiti veći porez. Mi uplaćuje u mirovinske fondove i sami sebi osiguravamo prinose, a s druge strane plaćamo veće poreze i smanjuje nam se financijska imovina. Umjesto generacijske solidarnost dobili smo sustav koji preferira prethodne i djelomično buduće generacije te smo dobili netransparentan sustav u kojem treba bolje zaštiti članove obveznih mirovinskih fondova. Tu su i fond menadžeri koji ne nose nikakav rizik već ga snose građani – drži Čavrak koji podsjeća da je Hrvatska u sedam kriznih godina izgubila 322 milijarde kuna jer nije imala rasta BDP-a.
Bivši čelnik HANFA-e Ante Samodol drži da je drugi stup povećao fiskalne probleme države. U fondovima je ukupno 1,7 milijuna hrvatskih građana, no nitko, naglašava, nije rekao da gotovo 500 tisuća njih nema novca na računima.
- Najviše o stanju sustava govori činjenica da za 440.000 ljudi u najmanje tri uzastopna mjeseca nisu uplaćeni doprinosi - kazao je Samodol ustvrdivši da se mirovinski fondovi hvale da su zaradili 18 milijardi kuna, no ne govore o trošku poslovanja, tranzicijskim trošku i kamatama koji, smatra, mirovince vode u gubitak. On ni treći stup ne vidi dobrim, već ga naziva "promocijom nejednakosti" jer se u njemu štedi zbog uplate državnih poticaje.
- U otvorenim fondovima raste broj štediša, u kompanijskim stagnira. Oni koji imaju više od prosjeka ulažu u treći stup, a država im još na to uplati 750 kuna poticaja – pojasnio je Samodol.
Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu podsjetio je da je Europska komisija još 2001. godine naručila studiju koja je pokazala da je model ovakvih mirovinskih reformi neodrživ jer je tranzicijski trošak prevelik.- Od ove godine u mirovinu počinju ulaziti najbrojnije generacije, što će biti kada se počnu umirovljivati oni koji su morali ući u drugi stup, a nemaju pravo na dodatak na mirovinu – zanima Bežovana.
Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja upozorava da je zabrinjavajuća tvrdnja da su mirovine generator javnog duga. - Generatori javnog duga naše su loše politike. Govorimo o tranzicijskom trošku, a četiri milijarde kuna isplaćenih mirovina nisu pokrivene doprinosima. Sustav je kompleksan, ali ne možemo izuzeti drugi mirovinski stup i govoriti samo o njemu – kaže Hrelja.
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta poručuje pak kako zamrzavanje odnosno ukidanje drugog stupa znači niže mirovine u budućnosti. - U tom slučaju izgubila bi još jedna pogodnost jer se ušteđena sredstva u drugom stupu ne mogu nasljeđivati, a bez obzira na opcije preuzimanja sredstava iz drugog stupa, to neće riješiti fiskalne probleme – tvrdi Nestić te dodaje kako zamrzavanje uplata 5,5 milijardi ili 1,5 posto BDP-a samo po sebi nije dovoljno za smanjivanje deficita proračuna ispod 3 posto BDP-a prema ESA metodologiji.
- Zamrzavanje drugog stupa znači prebacivanje tereta sa sadašnje na buduće generacije jer se preuzima obveza isplata pune mirovine u budućnosti. Isto tako mirovinska reforma je bila jedna od rijetko provedenih i njezino rušenje donijelo bi zapravo antireformsku poruku – kazao je Nestić.
I ekonomist Velimir Šonje pojašnjava kako sve projekcije pokazuju da se u dugom roku, zbog demografije i starenja stanovništva, mirovine neće moći isplaćivati iz prvog stupa ako ne dođe do drastičnih povećanja poreza i doprinosa.
- Bitno povećanje kaže poreza, neće biti moguće, zato što ono poskupljuje rad, djeluje na smanjenje zapošljavanja i potiče iseljavanje ljudi. Do 2030. godine Hrvatska će imati 300.000 ljudi manje u radno aktivnom stanovništvu dok će se kohorta starijih od 65 povećati za 200.000 ljudi. To je realnost od koje ne možemo pobjeći – kaže Šonje koji naglašava da bismo ukidanjem drugog stupa fiktivno smanjili deficit, ali i kako se povratom novca iz drugog stupa u proračun vjerojatno nitko ne bi sjetio smanjiti poreze.
Ukinit drugi stup! Sve pametne države su ga ukinule, a najpametnije ga nisu ni uvodile. Nisu valjda Poljaci, Njemci, Česi, Slovaci, Mađari..... ludi! Tu se jednostavno radi o pljački države. Građani daju privatnim fondovima dio primanja koji su prije uplaćivali u državni mir. stup. Onda je država "kratka" za isplatu mirovina,pa se svake godine mora zaduživati za 5 milijardi kuna i to upravo kod banaka koje su vlasnici mirovinskih fondova! Dakle, strane banke nam posuđuju NAŠ novac. Naravno, od tog sustava se ništa pametno ne može očekivat. Ukidanjem II stupa ušteđeni novac građana neće propast. On bi se pribacija u III stup i svak bi moga odlučit samostalno želi li i dalje uplaćivati novac tom fondu i koliki će to iznos biti. Najpoštenije!