Iz pisma predsjednici: Kad si blokiran u mojim godinama, ne smiješ se puno

Završilo je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u kojem smo dobili nešto manje od 400 primjedbi na sadržaj nacrta Ovršnog zakona; ojačat ćemo radnu skupinu za ovo na što imamo primjedbe. U fazi smo kada ništa nije zadano i otvoreni smo za sva rješenja - poručio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković s okruglog stola o ovrhama koji je u Hrvatskom saboru inicirao Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a. Na prijedloge sudionika, među kojima su iz Udruge Blokiranih najglasniji bili oni za izbacivanjem javnih bilježnika i Fine iz ovršnog postupka, odvratio je da ne smije dopustiti zatrpavanje sudova pa im je pomoć Fine i javnih bilježnika kao povjerenika suda vrlo važna, jer imaju većinu alata za brzo provođenje ovršnog postupka.

- Smanjuje se broj neriješenih predmeta, postupci se brže rješavaju i ne želimo sudove zatrpati velikim brojem novih predmeta, nakon što su se sa 1,5 milijuna smanjili na 300 i nešto tisuća. Očekujemo da bude i bolje kad uvedemo digitalizaciju u pravosuđe na čemu predano radimo. Upravo zato ne čini se idealnim da sad to vraćamo na sud i želimo zadržati Finu i javne bilježnike jer imaju većinu alata, njihova pomoć kao povjerenika suda vrlo nam je važna. Oni su doprinijeli pravnoj sigurnosti u rasterećenju, skratili postupak kroz solemnizacije i klauzule o ovršnosti – ustvrdio je ministar koji, unatoč tome, tvrdi da su redefinirali uloge onih koji sudjeluju u procesu te da sud postaje centralno mjesto ovršnog postupka.

Bilježnike i Finu nepotrebnima smatra i Zorka Čačić Zagrajski, sutkinja Općinskog suda u Zagrebu, koja je istaknula da je potpuno bespotrebno raditi nacrte za sud, što bi trebao postati posao bilježnika, te da sve podatke o imovini vodi Porezna uprava koja bi bila kompetentnija od Fine provoditi ono što sud nalaže. Predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin podsjetila je da prijedlog novog Ovršnog zakona ne rješava već blokirane, a nisu ni za digitalizaciju, jer se 78 posto građana Hrvatske, prema Eurostatu, ne koristi aktivno internetom. Blokirani traže i da se egzistencijalni minimum od oko 2800 kuna zaštititi od ovrhe.

- Nije moguće otplatiti dugove, sve propada zbog enormnog poreznog opterećenja i enormnih kamata. Koliko je kriv dužnik zbog prezaduženja, toliko su krivi i država i banke; ugašeno je 200 tisuća radnih mjesta u krizi, od jedne plaće loše žive tri osobe, a svaki četvrti radno sposobni građanin je pod blokadom – kaže M. Kervatin koja bi, osim suda, „precrtala“ u zakonu sve strane koje se pojavljuju u odnosu između dužnika i vjerovnika, kao i mogućnost da se bez pristanka ovšenika potraživanja mogu prenijeti na nekoga drugog.

- Apsurd je novog ovršnog zakona da, ako stan ide na dražbu, jer je dug narastao iznad 40 tisuća kuna, kupac može zatražiti i dobiti dozvolu suda da uđe u privatan stan, te obitelj iseliti prije nego što je pitanje prijenosa vlasništva riješeno... Gdje, na to Ovršni zakon ne odgovara. Obitelj ostaje i ovršena, i još uvijek dužna, a iseljena – prepričala je „crticu“ iz novog zakona predstavnica Blokiranih. Mirjana Hrga, savjetnica predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, izložila je prijedlog Ureda predsjednice da se iz ovrhe izuzme zaštićeni dio prihoda u visini tri četvrtine prosječne plaće, ograniči visina kamata na visinu glavnice, regulira rad agencija za naplatu potraživanja i zaštiti egzistencijalni minimum obrtnika i OPG-ova.

Usto, predlažu hitne mjere zastoja ovrha u postupcima utvrđenja ništetnosti ugovora ili nedopuštenosti ovrhe. Dugovi, kaže, moraju biti vraćeni, no ljudima mora biti omogućeno da to i učine. - Oni ne smiju biti obespravljeni. Ako su pogriješili ili natjerani u siromaštvo zbog okolnosti na koje nisu mogli utjecati, oni zbog toga ne smiju biti ponižavani, a upravo im to sada činimo. Novi Ovršni zakon to mora ispraviti –istaknula je savjetnica predsjednice i pročitala dio pisma koje je dobila dan ranije, jednog od stotina koji im stižu, u kojem im se obraća nezaposlena majka čiji je dug za dopušteni minus i kreditne kartice u šest godina od oko 100 tisuća kuna narastao na više od 450 tisuća kuna.

Još u kolovozu 2016. pokrenula je u Ogulinu stječajni postupak, ali do danas nije dobila stečajnog upravitelja: „Kad si blokiran u mojim godinama, ne smiješ se puno. Ne možeš otići zubaru jer nemaš 100 kuna da doplatiš plombu, a kamo li napraviš zube koji ti nedostaju. Ne ideš niti ginekologu, niti na bilo kakav pregled jer ako ti nađu nešto, kako ćeš se liječiti, a i kako zaposliti? Stoga si ponavljaš da si zdrav i da koja kvrgu tu i tamo ne znače ništa. Uglavnom si sam. Nitko te ne zove, a i ne družiš se s ljudima radije nego da moraš biti netko tko je zaboravio novčanik. Do starosne mirovine ostalo mi je još osam godina. Ima dana kada ne vidim smisao života...“

Mirjana Hrga zaključno je poručila kako u Uredu predsejdnice vjeruju da u Hrvatskoj postoji pamet, volja i dobra namjera lišena interesa svih parcijalnih skupina kako bi ovaj problem bio riješen jednom zauvijek i omogućio se novi start desecima tisuća naših sugrađana koji pate. Predstavnik Hrvatske odvjetničke komore, odvjetnik Mićo Ljubenko, ponovio je njihov prijedlog otplate prvo glavnice, a onda kamate, kao i ideju da se u nacrtu ovršnog prijedloga jasno definira „kućica“ gdje će vjerovnik odlučiti odmah izaći s alternativnom ponudom: tražiti samo glavnicu ili neki fiksni iznos kao motiv dužniku da, ako ima novca, u osam dana, umjesto prigovora, to plati i riješi dug. - Tad sud nema posla, Fina nema posla, a ni odvjetnici. Jer mi ne trebamo posao u kojem ne postoji pravni problem – zaključio je Ljubenko. Predsjednica Hrvatske komore javnih bilježnika Zvijezdana Rauš-Klier zagovarala je interese svoje struke i napomenula da su se integrirali kao dio pravosuđa kojem su pomogli u rasterećenju.

>>Dražen Bošnjaković

Video: Dusko Marusic/PIXSELL