Prema planu ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, ujesen iduće godine trebali bi se početi provoditi prvi postupci komasacije, odnosno okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Otkad je Hrvatska samostalna država, nije učinjeno ama baš ništa kako bi se vlasnicima sitnih i razbacanih čestica poljoprivrednog zemljišta omogućilo da objedine posjede u krupnije cjeline isplative za proizvodnju. Procjena je, naime, da posjed potreban za ratarsku proizvodnju kako bi ona bila isplativa treba biti veći od 5,6 hektara.
Tolika je, naime, prosječna veličina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, a ona je dostatna tek voćarima.
Posljednji zakon 1979.
Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj ima oko 300.000 hektara sitnih poljoprivrednih parcela podobnih za komasaciju. Koliki je to posao govori podatak da se od 1862. pa do 1991. godine u Hrvatskoj okrupnilo tek nešto više od 800.000 hektara. Okrupnjavanje zemljišta provodilo se po zakonu iz 1979. godine. Postupci komasacije išli su po tom propisu do 1991. godine, kada se raspala bivša država i promijenilo društveno-političko uređenje. U zbivanjima koja su uslijedila komasacija je ostavljena po strani. Godine 2008. bio je napisan prijedlog zakona o komasaciji, no on nikada nije donesen, pa će građani koji su još za bivše Jugoslavije ušli u postupak komasacije, a on im nije dovršen – bilo da nisu dobili adekvatno zemljište ili odštetu – sada, nakon 25 godina, imati mogućnost dovršiti taj proces.
Prema riječima Jakovinine zamjenice Snježane Španjol, veliki problem u ovome procesu predstavlja neusklađenost katastra i zemljišnih knjiga, koji su usklađeni u samo tri posto slučajeva. S obzirom na kompleksan posao koji je komasacija sama po sebi, te njegov opseg, u Ministarstvu poljoprivrede trudili su se sastaviti što jednostavniji i efikasniji propis. Nacrt zakona je dovršen, bit će predstavljen početkom tjedna i objavljen na stranicama Ministarstva poljoprivrede te otvoren za javnu raspravu. Rasprava će trajati mjesec dana, do 14. svibnja, a potom će se uvrstiti primjedbe i uputiti ga u redovnu saborsku proceduru. Ideja je da se prije svega napravi plan komasacije koji bi u smislu višegodišnjih programa donosio Sabor, i oni bi se objavljivali u Narodnim novinama, dok bi godišnje programe komasacije donosila Vlada.
Bitno tijelo u postupku okrupnjavanja zemljišta bila bi Agencija za poljoprivredno zemljište. Ona bi donosila idejne projekte za pojedinu katastarsku općinu. Naime, sami postupci komasacije bili bi decentralizirani, a centralizirano bi bilo samo odlučivanje po žalbama i donošenje rješenja.
Novac i iz EU fondova
Komasacija se provodi tako da se zemljište koje je u postupku okrupnjavanja (komasacijska gromada) dijeli sudionicima komasacije po principu da svatko dobije novo zemljište u što manje čestica, u jednakoj vrijednosti. Pri raspodjeli se mora voditi računa da svatko dobije što zaokruženije zemljište, prikladno za iskorištavanje i s osiguranim pristupom.
Sredstva za komasaciju osigurat će se iz državnog proračuna, iz europskih fondova te iz lokalnih proračuna.
Na zalost nitko nije svjestan opasnosti koje donosi ukrupljavanje parcela. Kako to izgleda znaju u zemljama zapadne Evrope. Naime prije 30 do 40 godina u zap. Evropi je bilo puno malih domacinstava sa malim parcelama od jednog Jutra pa do tri, cetiri i svi suproizvodili za sebe i nesto za prodaju, a onda je krenulo ukrupljavanje tako da su ti mali pomalo ostajali bez zemlje, a veliki su preuzeli monopol i danas diktiraju cijene ( visoke ), a ti mali sto su ostali bez zemlje su prisiljeni da kupuju od tih velikih , uglavnom proizvode lose kvalite. To ceka i Hrvatsku i zato ljudi sa malim parcelama ne prodavajte zemlju velikima.