Okupili smo 300 znanstvenika koji stvaraju cigaretu budućnosti

Matematičare, molekularne biologe, informatičare, toksikologe, genetičare… teško bismo našli na okupu i u poznatijim svjetskim laboratorijima i institutima. No u Centru za razvoj i istraživanje tvrtke Philip Morris International (PMI) u švicarskom Neuchatelu pokraj Lausanne, popularno zvanom “Cube”, u kojega je Večernji list ovih dana ekskluzivno “zavirio”, čak 300 njih najrazličitijih profesija pred jednim je jedinim izazovom – stvoriti cigaretu budućnosti koja kod pušača i dalje stvara jednak osjećaj ugode pušenja, ali sa smanjenim rizikom za zdravlje.

Mnogi bi rekli kako je stvaranje tog svetog grala u duhanskoj industriji nemoguća misija. Duhanci se posljednjih godina suočavaju i s padom prodaje i sve restriktivnijim politikama glede pušenja, trošarina i javnog zdravlja. I o “revolucionarnim” e-cigaretama, prema kojima je usmjerena većina tvrtki, u posljednje se vrijeme vodi rasprava o njihovoj štetnosti te potencijalu smanjenja njihove štetnosti. No u Philipu Morrisu vjeruju kako će ih njihov kauboj “Marlboro man” iz američkih prerija odvesti i na Mjesec, nakon što su u studenome na dva testna tržišta u Nagoyi i Milanu lansirali inovaciju – iQOS električni uređaj s “Heat Not Burn” tehnologijom, koju prati ulaganje od čak 2,8 milijarde dolara u razvoj novih proizvoda, temeljna istraživanja i znanstvene potvrde, dva istraživačka centra i dvije tvornice.

Laički rečeno, iQOS je električni uređaj koji zagrijava duhan nazvan Heat Sticks, proizveden na potpuno drugačiji način nego standardne cigarete, koji i dalje isporučuje nikotin, a ne dimi i nema pepela. Takav se proizvod umeće u iQOS uređaj za grijanje koji se zagrijava na najviše 350⁰ C i proizvodi aerosol.

– Za usporedbu, obična cigareta izgara na više od 800⁰ C, a pritom se stvara više od 5000 kemijskih spojeva rizičnih za krvožilni sustav, srce i pluća – doznajemo od Moire Gilchrist, direktorice znanstvenih angažmana, istraživanja i razvoja PMI-ja.

Registrirano 500 patenata

Gilchrist objašnjava kako je uvriježeno mišljenje da nikotin izaziva bolesti povezane s pušenjem pogrešno. Nikotin izaziva ovisnost, ali stvarna opasnost prijeti upravo izgaranjem cigarete pa se u laboratorijima u Neuchatelu uspostavlja sveobuhvatan znanstveni program za višestruku procjenu aspekata rizika pušenja. Utjecaj pušenja na pluća simuliraju i najsuvremeniji uređaji, a provode se i dugotrajna klinička ispitivanja. U prvom tjednu prelaska s “običnih cigareta” na iQOS pokazalo se kako su pušači znatno manje izloženi štetnim sastojcima. Čini se da prvotni rezultati vode u dobrom smjeru, ali su za tu tvrdnju da je rizik smanjen potrebna još dodatna istraživanja. No kako ona još traju, još se ne može tvrditi da je iQOS s Heat Stick-ovima smanjenog rizika te se zasad prodaje samo kao još jedan duhanski proizvod.

– Mnogi pušači ne prestaju pušiti dok istovremeno traže alternativu standardnim cigaretama. Stoga proizvodi koji bi potencijalno smanjili štetnost pušenja na najmanju moguću razinu imaju poslovnog smisla za našu kompaniju, ali je to također i pravilna odluka. Alternativne metode traže se i razvijaju godinama, no mi smo uvjereni da će kvaliteta naših proizvoda zajedno sa širokom lepezom znanstvenih dokaza odvesti u promjenu paradigme duhanske industrije – kaže Tommaso Di Giovanni, rukovoditelj komunikacija u PMI-ju.

Uređaju treba 20-30 sekundi da se zagrije i počne isparavati, odnosno otpuštati aerosol koji se inhalira i ima sličan okus kao i obična cigareta

Napominje kako im nikako nije namjera nepušače preobratiti u pušače, nego smanjiti opasnost za sadašnje pušače. Ovo se u znanstvenoj zajednici naziva “smanjena štetnost” i već dugo je osnovni princip i drugih industrija. Prehrambena industrija, primjerice, to čini reduciranjem šećera, soli i ostalih nepoželjnih sastojaka u hrani. No stručnjaci javnog zdravlja često se razilaze u tome koju ulogu trebaju odigrati inovacije u smanjenju štetnosti pušenja. Već se za e-cigarete u Britaniji tvrdi kako bi spriječile 5 milijuna smrti kada bi svi pušači prestali pušiti cigarete i prebacili se na e-cigarete. U Francuskoj njima nisu oduševljeni unatoč mišljenjima pulmologa da mogu dovesti do smanjene štetnosti za zdravlje, dok u SAD-u, koji je svoje zakonodavstvo po tom pitanju najjasnije definirao, e-cigaretama s punjivim tankovima s tekućim nikotinom najviše zamjeraju neatraktivan dizajn i limitiranost okusa. Kako bilo, teško je na tržištu kontrolirati i kemikalije kojima se pune, a kako ih zovu cigaretama – što nisu – i duhanska ih industrija smatra velikom prijetnjom “core” biznisu.

Odmah može u smeće

Ova tehnologija novi je koncept koji bi u skoroj budućnosti mogao generirati između 720 milijuna do 1,2 milijarde dolara na svjetskom tržištu na kojemu je PMI 2013. držao 28,3% udjela (ne uključujući Kinu i SAD). Di Giovanni kaže kako prema javno dostupnim podacima postoji potražnja za alternativnim proizvodom među pušačima, ali da današnja ponuda, poput e-cigareta, ne zadovoljava te potrebe. U većini zemalja gdje se prodaju e-cigarete više od 90% pušača znaju za e-cigarete i gotovo većina ih je probala, ali se nije “udomaćila". U Francuskoj je, primjerice, u posljednjih tjedan dana čak 11,9% odraslih pušača pušilo e-cigarete, u Velikoj Britaniji 7,8%, Danskoj 7,6%, Poljskoj 4,9%, Nizozemskoj 3,8%, Italiji 3,5%... što govori u prilog inovacija, ali da puni potencijal te kategorije nije ostvaren. Prihvaćanje pušača zato je presuđujući faktor u smanjenju štetnosti, dodaje Di Giovanni te otkriva kako uz iQOS “platformu” u PMI-ju razvijaju još tri, od kojih će jedna uskoro zastupati novu generaciju e-vapor proizvoda. Heat Sticks, međutim, nosi ime najpoznatijeg PMI-jeva brenda Marlbora te najviše obećava.

– Uređaju treba 20-30 sekundi da se zagrije i počne isparavati, odnosno otpuštati aerosol koji se inhalira i ima sličan okus kao i obična cigareta – kaže Gilchrist. “Zagrijava” se šest minuta, no kad se izvadi iz uređaja, ne treba se gasiti i odmah se može baciti. Doznajemo kako je PMI već 2007./08. testirao prijašnji prototip tog proizvoda, između ostalog u Njemačkoj i Japanu, no potrošači nisu bili zadovoljni. Od tada je tehnologija znatno napredovala, pri čemu su poboljšane značajke proizvoda te znanstvena pozadina istraživanja tih proizvoda.

U iščekivanju potpunih znanstvenih potvrda smanjene štetnosti ovih proizvoda, PMI navodi da bi zakoni i regulativa trebali poticati razvoj, procjenu i komercijalizaciju tih proizvoda. Inovacija može imati važnu ulogu u smanjenju štetnosti pušenja. Stoga bi potrošači trebali dobiti potpune informacije o profilu rizika tih proizvoda koji bi im dali sigurnost da su te tvrdnje istražene i istinite.