Grčka drama širi se ne cijelu eurozonu! Europski povjerenik za ekonomiju Olli Rehn jučer je iznio turobne podatke koji predviđaju recesiju, a ne oporavak u eurozoni. Predviđeni rast BDP-a u 17 zemalja koje se koriste eurom sljedeće će godine biti samo 0,5 posto. Do jučer je Komisija predviđala da će taj rast u 2012. biti gotovo četiri puta veći, 1,8 posto.
>>Europa u dvije brzine: bogati sjever i siromašni jug
Opasno i za Hrvatsku
Osobito zabrinjava što su kamate na talijanske obveznice preskočile kritičnih sedam posto, što se smatra neodrživim troškom financiranja ogromnog, 2.600 milijardi eura teškog duga Italije. Kamata od sedam posto smatra se kritičnom jer su Grčka, Irska i Portugal zatražile pomoć od EU i MMF, nakon što su kamate na njihove obveznice dostigle tu razinu. Hrvatske građane treba zabrinuti mogućnost da dvije talijanske banke koje su vlasnice ZABA-e i PBZ-a, mogu povući novce s ovih tržišta ukoliko se nađu u problemima u Italiji.
A kao posljedica usporavanja i mogućeg pada gospodarstva EU bi iz ove krize mogao izaći podijeljen na dva dijela: jedan dio činila bi smanjena, ali potpuno federalizirana eurozona, a drugi dio činili bi slabiji i siromašniji, koji bi bili povezani konfederativnim vezama. O tome se govori kao o “Europi s dvije brzine”, ali ako stvari pođu po zlu, ta bi podjela mogla značiti “Europu s dva različita svijeta”. U najgorem scenariju, nekadašnja podjela Starog kontinenta na istok – zapad oživjela bi u obliku nove podjele na sjever – jug.
Agencija Reuters objavila je, pozivajući se na neimenovani izvor, da Berlin i Pariz posljednjih mjeseci intenzivno, na svim razinama, razgovaraju o prekrajanju EU tako što bi se stvorila puno manja i puno povezanija eurozona.
Sarkozy: Imat ćemo Europu s dvije brzine
– O tome se razgovara na “intelektualnoj” razini, ne govori se o operativnim i tehničkim detaljima. Moramo biti oprezni, ali istina je da trebamo utvrditi listu onih koji ne mogu biti dio kluba – citira Reuters neimenovanog dužnosnika EU. Jedan njemački dužnosnik dodao je kako bi se valuta tog novog “kluba” i dalje zvala euro, samo bi u njemu bilo manje zemalja. Glasnogovornik njemačke kancelarke Merkel u četvrtak je demantirao tu vijest da Njemačka razmišlja o smanjenju i federalizaciji eurozone.
Ali uvjerljivost Reutersovoj vijesti dala je i činjenica da je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u govoru pred studentima u Strasbourgu spomenuo mogućnost da najsnažnije zemlje eurozone idu dalje bez onih slabijih.
– Ne može postojati jedinstvena valuta bez veće ekonomske integracije. To je sigurno. I u tom smjeru idemo. Trebamo li imati ista pravila za svih 27 država članica? Ne, apsolutno ne. (...) Na kraju ćemo, očito, imati Europu s dvije brzine: jedna brzina vodit će prema snažnijoj integraciji u eurozoni, a druga prema većoj konfederaciji u EU – rekao je Sarkozy.
Nemoguća federalizacija
Samo integracija i federalizacija eurozone može spasiti euro od propasti. A ne može se tražiti federalizaciju i proširenje EU.
– To je nemoguće i proturječno. Nas je sada 27. Očito ćemo se morati otvoriti prema Balkanu i bit će nas 32, 33, 34. Nitko ne misli da je federalizacija moguća s 35 zemalja – rekao je Sarkozy.
EU se raspada jer je statutom ECB-a euro valuta na bazi kredita (duga). Preko eura se kamatare sve države i firme. A rezultat je predvidiv - bankrot jedne po jedne države. sites.google.com /site /financijskisustav /kolaps-eura