Posljednja globalna vijest ove pandemijske godine jest pojava omikrona, još jedne varijante novog koronavirusa.
Više zemalja bilježi rekordne brojke zaraženih ili se to očekuje, a sve je više studija koje istražuju zaobilazi li omikron stečenu imunost, koja cjepiva štite bolje, koji lijekovi djeluju, kakvu kliničku sliku uzrokuje taj novi soj koji potječe s juga Afrike. Kod nas se još nije osjetio utjecaj omikrona, no teško je vjerovati da ćemo ga izbjeći.
Stoga smo nekoliko naših znanstvenika upitali za kratkoročnu prognozu. Prvi je put omikron prepoznat sekvenciranjem na Institutu Ruđer Bošković pa smo to pitanje postavili dr. sc. Oliveru Vugreku, voditelju tamošnjeg Laboratorija za naprednu genomiku.
Koliko štite cjepiva
– Situacija je nepromijenjena, HZJZ šalje okvirno 200 uzoraka mjesečno u ECDC. Sada vidim 153 uzorka iz RH u bazi podataka GISAID. Razdoblje je između 1. i 27. prosinca, a u osam uzoraka uočen je omikron. Vjerojatno su to sve kontakti prvog slučaja detektiranog 1. prosinca. Prošli tjedan detektirali smo još jedan omikron. Uzorak je kod nas stigao 21. prosinca, a već 22. prosinca imali smo sekvencu ključnih dijelova omikron-soja. Obavijestili smo HZJZ, i prema mojim informacijama, oni su krenuli u obavještavanje kontakata. Vjerojatno imamo još jedan, detektirali smo ga u uzorku od 24. prosinca, a sad imamo sumnju i na vjerojatno još jedan omikron u uzorku od 27. prosinca. No, što se tiče ovih uzoraka od 24. i 27. prosinca još uvijek nemamo 100 posto potvrdu da je riječ o Omikronu – rekao nam je dr. Vugrek.
Đođe li do naglog širenja omikrona, pitanja vezana za imunost svakako su najvažnija.
– Zahvaljujući višestrukim mutacijama, od kojih neke nalazimo i u drugim opasnim sojevima SARS–CoV–2, omikron može u velikoj mjeri izbjegavati prethodno razvijenu imunost preboljenjem i cijepljenjem. Kapacitet neutralizacije omikrona protutijelima u osoba koje su preboljele COVID–19 uzrokovan kako izvornim, tako i alfa i delta virusom znatno je reduciran. Slično vidimo i u cijepljenih osoba, kojima razina zaštite od simptomatske bolesti nakon dvije doze mRNK cjepiva iznosi oko 30%, a nakon docjepljivanja booster dozom oko 70%. Slične razine zaštite pokazuju adenovirusna i proteinska cjepiva. Ta se razina zaštite tijekom vremena i gubitkom protutijela može jedino smanjivati, pa pretpostavljam da će nakon 5–6 mjeseci od docjepljivanja većina ljudi biti izložena infekciji – kaže imunolog dr. Zlatko Trobonjača.
Napominje kako se čini da je prethodno razvijena stanična, T-limfocitna imunost koja nas inače štiti od teških oblika bolesti, u velikoj mjeri održana i protiv omikron varijante.
– Razvojem stanične imunosti stvaramo T-limfocite koji su kadri prepoznati dijelove virusnih proteina, tzv. epitope, veličine 10-ak aminokiselina. Omikron dijeli više od 80% takvih epitopa s prethodnim sojevima, što bi značilo da bi cijepljeni i rekonvalescenti, bez obzira na preboljeli soj, trebali biti u velikoj mjeri zaštićeni od teške bolesti i smrtnog ishoda. To u konačnici znači da će se veći broj ljudi inficirati, no da će broj hospitaliziranih kao i broj loših ishoda biti znatno manji nego u prethodnim epidemijskim valovima. Ipak treba biti oprezan u predviđanjima jer još uvijek dio naših ljudi nije cijepljen i nema imunost protiv SARS–CoV–2, pa bi u scenariju naglog, eksplozivnog širenja omikrona moglo doći do povećanja hospitalizacija. Teško je reći kada možemo očekivati epidemijski val omikrona, no čini mi se da bi se mogao zavaljati već tijekom siječnja – kaže dr. Trobonjača.
I na Helmholtz centru za infektivna istraživanja u Braunschweigu gdje je naš prof. dr. sc. Luka Čičin Šain voditelj Odjela za virusnu imunologiju intenzivno se bave omikronom te imaju u proceduri i dva znanstvena rada o imunosti koja potvrđuju ranije zaključke te upućuju na cjepiva i kombinacije cjepiva koja bolje štite od ovog soja.
– Protutijela loše prepoznaju omikron-varijantu i slabo štite protiv nje. Modernino cjepivo, kao i kombinacija AstraZenecina cjepiva s nekim mRNK cjepivom su bolja. Booster pravi razliku – rekao nam je prof. Čičin Šain.
Rizično izlaganje
Prof. dr. sc. Bojan Polić, predstojnik Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, smatra da nas ne treba zavarati relativno malen broj potvrđenih slučajeva jer ne sekvenciramo dovoljan broj uzoraka poput Velike Britanije ili Danske pa ne možemo sa sigurnošću tvrditi koliko je proširena ova varijanta virusa kod nas .
– S obzirom na od dva do tri puta veću infektivnost omikron-varijante u odnosu na deltu i informacije koje dolaze iz drugih zemalja EU, Velike Britanije i SAD, možemo unutar 2 – 3 tjedna očekivati da će ponovno snažno porasti broj inficiranih. Premda postoje određeni podaci da je omikron manje virulentan i da u odnosu na deltu imamo i do 66% manji broj hospitalizacija, zbog povećane infektivnosti te varijante i relativno niske procijepljenosti ukupnog stanovništva (oko 52%) možemo, nažalost, očekivati isti ili veći val hospitalizacija i umrlih u sljedećih nekoliko mjeseci. Mi već sada spadamo u nekoliko zemalja EU koje prednjače po broju umrlih na milijun stanovnika (npr. Bugarskom, Rumunjskom, Slovačkom), što je direktna posljedica nedovoljne procijepljenosti stanovništva. Jedini način da preveniramo velike brojke jest striktno poštivanje osnovnih epidemioloških mjera (distanca, maske), izbjegavanje okupljanja te intenzivno cijepljenje i docjepljivanje stanovništva. Svako izlaganje virusu neimune ili djelomično imune osobe jest veliki rizik koji može završiti fatalno – kaže prof. Polić.
>> VIDEO HALMED: Smrt 33-godišnjaka u ožujku povezana s cjepivom protiv koronavirusa
Zašto bi punio bolnice u Hrvatskoj ako ih ne puni u Britaniji?