Većina komunikacije, poslovne ili privatne, danas se odvija virtualno. Želimo li doznati ima li što novoga u životu nekog poznanika ili prijatelja, kojeg ne viđamo često, dovoljno je posjetiti Instagram i “odvrtjeti” zadnji story. A tek potom dolazi na red slanje poruke u inbox s pitanjem “Kako si?” No i zabava je danas virtualna, sve manje je onih koji će posegnuti za nekom društvenom igrom i pozvati ekipu doma na druženje i radije se bira server s nekoliko frendova na kojem se odvija igra, ali i komunikacija. Kada je tako u svijetu odraslih, nije ni čudo što i mlađi predstavnici generacije Z hodaju utabanim stazama virtualne komunikacije i zabave. Međutim, kako i statistike pokazuju, oni češće i lakše razvijaju ovisnost, posebno u razdoblju rane i srednje adolescencije. Priznajemo, društvene mreže i videoigre nude zabavu, povezanost i interaktivnost, ali istovremeno mogu prouzročiti niz problema ako se njima ne upravlja odgovorno.
Što govore statistike?
Društvene mreže djeci i mladima nude stalnu povezanost s vršnjacima, uz mogućnost dijeljenja trenutaka iz života, fotografija i misli. Osjećaj “instant” povezanosti i stalna dostupnost informacija stvaraju potrebu za kontinuiranim praćenjem događanja, zbog straha da se ne propusti nešto važno (tzv. fear of missing out). Videoigre, s druge strane, nude interaktivne i uzbudljive svjetove, ali u sebi sadrže elemente koji izazivaju ovisnost, poput sustava nagrađivanja, koji stimulira mozak na način sličan ovisničkom ponašanju. Naravno, za mlade osobe isključenost s društvenih mreža danas je jednaka izopćenju iz društva vršnjaka stoga jedini način da sigurno “plove” virtualnim vodama jest da razumiju važnost odgovornog i sigurnog ponašanja na internetu.
Istraživanje, koje je proveo Hrvatski Telekom u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom, a u sklopu programa „Alati za moderno doba“ (na uzorku od 2055 učenika prosječne dobi od 13 godina), pokazalo je da tijekom tjedna oko 40% djece koristi društvene mreže više od tri sata dnevno (28,5% 3 do 5 sati dnevno, 11,7% više od 5 sati dnevno), a oko 11% ih prekomjerno igra videoigre. Vikendom se duljina provođenja vremena na digitalnim platformama povećava, pa tako 62,3% učenika više od tri sata dnevno boravi na društvenim mrežama (34,8% 3 do 5 sati, 27,5% više od 5 sati), dok oko 30% njih više od tri sata na dan igra videoigre (18,3% 3 do 5 sati, a 12,8% čak više od 5 sati).
Također, ovo je istraživanje potvrdilo da simptome ovisnosti o društvenim mrežama, kao najintenzivnijem obliku sa štetnim posljedicama, ima oko 1,6% djece, dok oko 3% njih zadovoljava kriterije za ovisnost o videoigrama. O tome kako prepoznati simptome ovisnosti o društvenim mrežama i videoigrama te kada i kako reagirati, razgovarali smo s dr. sc. Sabinom Mandić, stručnjakinjom s Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kako prepoznati ovisnosti o društvenim mrežama i videoigrama kod djece i mladih?
– Možda najjednostavnije rečeno, čim primijetimo da se kod našeg djeteta nešto „preko noći“ promijenilo, odnosno da je do promjene došlo u relativno kratkom vremenu. Tu prvenstveno govorimo o iznenadnim burnim reakcijama i agresivnom ponašanju u svakodnevnim „ne-stresnim“ situacijama, čestim promjenama raspoloženja, nemogućnosti kontrole boravka online, nemogućnost kontrole emocija, gubitak interesa za druženje s vršnjacima, gubitak interesa za hobije ili druge aktivnosti koje su ih prije zanimale, nagli pad školskog uspjeha, manjak koncentracije, davanje prioriteta online okruženju nad svim drugim aspektima svakodnevice, povlačenje i prekid komunikacije s drugima u realnom okruženju te brojne druge. Pritom valja imati na umu da se ovi simptomi moraju uzeti u obzir u odnosu na kontekst u kojem se pojavljuju. Prije svega, ne smiju biti rezultat nekog stresnog životnoga događaja, kao primjerice gubitak voljene osobe, suočavanje s teškom bolešću člana obitelji i slično, te se moraju pojavljivati kroz dulje vrijeme. Također, ovi simptomi ne moraju nužno ukazivati na već razvijenu ovisnost, ali mogu predstavljati ozbiljan „alarm“ da se nešto mora poduzeti kako bi se čim prije spriječile negativne posljedice za mladu osobu.
Možete li podijeliti najnovije statistike o učestalosti ovisnosti o digitalnim medijima među mladima u Hrvatskoj?
– Kada govorimo o djeci osnovnoškolske dobi, istraživanje o navikama i rizičnom ponašanju u digitalnom okruženju provedeno u okviru provedbe programa „Alati za moderno doba“ na uzorku od 2055 učenika prosječne dobi od 13 godina, ukazuje na podatak da oko 1% njih problematično koristi društvene mreže, a oko 3% problematično igra videoigre. Drugim riječima, učenici koji problematično koriste jednu od navedenih aktivnosti, osjećaju neke od prethodno navedenih štetnih posljedica koje nepovoljno utječu na njihovo svakodnevno funkcioniranje. Kada govorimo o srednjoškolcima, podaci nam ukazuju na slične trendove, pri čemu je kod srednjoškolaca u većoj mjeri prisutna izloženost elektroničkom nasilju, u odnosu na izraženost problema povezanih s ovisnošću o društvenim mrežama ili pak videoigrama.
Koliko su mladi svjesni potencijalnih rizika vezanih uz pretjerano korištenje interneta?
– Mislim da su mladi jako svjesni potencijalnih rizika, što nam potvrđuju i neka nedavno provedena istraživanja. Primjerice, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu proveo je istraživanje s učenicima osnovnih i srednjih škola i rezultati ukazuju na to da više od 70% učenika sedmih razreda osnovne škole količinu vremena provedenog online smatra (izrazito) velikim problemom svoje generacije, a više od trećine učenika negativno procjenjuje utjecaj vremena provedenog online na učenje, kvalitetu slobodnog vremena te fizičko i mentalno zdravlje. Navedeno, svakako, govori u prilog visoke svjesnosti. No, neovisno o tome što su svjesni potencijalnih rizika, zbog svoje razvojne dobi, često su stava „ali to se ne može meni dogoditi, to se događa drugima“. Upravo zato djecu i mlade moramo osnaživati, prije svega socijalno-emocionalnim vještinama, kako bi bili spremni i kritički promišljali o svim online sadržajima, situacijama i prilikama koje bi mogle biti potencijalno štetne za njih.
Koliko su edukacije važne u poticanju odgovornijeg korištenja interneta i smanjenju vremena provedenog online?
– Iznimno su važne. No, samo educiranje, odnosno prenošenje znanja i informiranje mladih, nije dovoljno. Vrlo važni aspekti, koje bi svaka intervencija usmjerena na mlade s ciljem poticanja odgovornog korištenja interneta i smanjenja vremena provedenog online trebala uključivati, jest osnaživanje njihovih vlastitih snaga, potencijala te rad na vještinama, u prvom redu socijalno-emocionalnim. Konkretno, riječ je o vještinama koje su svima nama potrebne za lakše nošenje s teškim životnim trenucima, ali i vještinama uspostavljanja i održavanja odnosa, komunikacijske vještine, suočavanje, kritičko promišljanje, zauzimanje za sebe i odolijevanje različitim utjecajima, bilo da je riječ o direktnim od drugih osoba ili pak onima iz medijskog prostora.
Što odrasli mogu učiniti kako bi djeci pomogli u razvijanju socijalno-emocionalnih vještina?
– Za razvoj svih tih vještina, kada govorimo o djeci i mladima, škola predstavlja idealno okruženje, gdje učenici provode velik dio svog vremena, razvijaju svoj identitet, uče, povezuju se s vršnjacima, uspoređuju se s njima itd. Kako bismo pridonijeli razvoju navedenih vještina, osmišljen je program „Alati za moderno doba“ kojem je cilj pomoći učenicima viših razreda osnovne škole razviti odgovorno ponašanje i preventivno djelovati prema rizičnim ponašanjima na internetu: društvenim mrežama, videoigrama i, općenito, na različitim digitalnim platformama. Osim stručnjaka iz školskog okruženja, veliku ulogu igraju i roditelji koji kod kuće zajedno s djecom mogu kritički prodiskutirati o medijskim sadržajima, mogu razgovarati s djecom o neprimjerenim online sadržajima, poticati odgovorno ponašanje u virtualnom okruženju na način da jednaku pozornost obrate na ta, kao i na ponašanja koja se događaju u realnom, “offline” okruženju. Upravo zato program “Alati za moderno doba” sadrži i interaktivno predavanje za roditelje kako bi ih se dodatno osnažilo najnovijim spoznajama iz ovog područja, a kako bi bili spremniji otvoriti komunikaciju s djecom na tu temu.
Možete li objasniti kako izgleda program „Alati za moderno doba“ i kako se provodi?
– Navedeni projekt provodi se kroz suradnju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog Telekoma. Kroz program se s djecom radi na svim aspektima koji su se pokazali značajnim u kontekstu odgovornijeg korištenja interneta, ali i za uspješnije nošenje sa svakodnevnim izazovima u toj razvojnoj dobi: povećanju znanja o svim prednostima i rizicima online okruženja, kritičkom promišljanju, unaprjeđivanju socijalno-emocionalnih, komunikacijskih i socijalnih vještina. Na navedenim temama radi se kroz 12 interaktivnih radionica direktno s učenicima, a program uključuje i jedno interaktivno predavanje s roditeljima te sa svim nastavnicima u školi u kojoj se program provodi.
Kako roditelji mogu doprinijeti uspjehu programa, poput “Alati za moderno doba” kod kuće?
– Roditelji svakako imaju značajnu ulogu u svim aspektima života djeteta, pa tako i u ovom koje se odnosi na boravak u virtualnom okruženju i korištenju digitalnih tehnologija. U okviru programa, osim direktnog rada s djecom, a s ciljem da i nas odrasle osnažimo za uravnotežen boravak u realnom i virtualnom okruženju – provode se interaktivna predavanja na teme koje se obrađuju kroz Program s roditeljima, ali i s članovima učiteljskog i nastavničkog vijeća. Kako bi mogli poticati promjene kod vlastite djece, važno je da i roditelji budu svjesni svih aspekata online okruženja, nauče koji su sve rizici i izazovi, osvijeste vlastite obrasce ponašanja u virtualnom okruženju i promijene ih kako bi mogli biti bolji uzor svojoj djeci. Također, pojedine radionice u okviru programa „Alati za moderno doba“ u kojima djeca sudjeluju uključuju i neki oblik domaće zadaće koju rješavaju zajedno s roditeljima. Tu je zaista važno da se uključe i roditelji, poslušaju što im djeca imaju prenijeti te da im pokažu da je riječ o važnoj temi o kojoj mogu otvoreno razgovarati s njima. Na taj način djeci šaljemo poruku da smo spremni poslušati i pomoći im ako im je pomoć potrebna te otvoreno razgovarati s njima o svim aspektima virtualnog okruženja.
Izvrsni rezultati programa “Alati za moderno doba”
Hrvatski Telekom je u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom (ERF) Sveučilišta u Zagrebu 2023. godine krenuo je u provedbu preventivnog programa „Alati za moderno doba“, koji ima za cilj istražiti navike djece i djelovati prema rizičnim ponašanjima osnovnoškolaca i adolescenata u digitalnom okruženju. Program “Alati za moderno doba” sastoji se od 12 strukturiranih radionica i po jednog predavanja za nastavnike i roditelje djece. Prošle školske godine u programu je sudjelovalo 2055 učenika, dosad je educirano ukupno 237 voditelja iz 108 osnovnih škola, a do kraja godine predviđeno je sudjelovanje više od 150 osnovnih škola iz 20 županija.
Hrvatski Telekom je nedavno predstavio i rezultate “Alata za moderno doba”, a statistike su više nego ohrabrujuće. Program je kroz 12 tjedana primjene radionica u osnovnim školama rezultirao odgovornijim online ponašanjem učenika te se pokazao uspješnim u podizanju razine znanja o važnim socio-emocionalnim vještinama, što je zaštitni čimbenik za daljnji razvoj. Pritom su učinci na cijelom uzorku učenika također bili statistički značajni u smanjivanju simptoma ovisnosti o videoigrama i simptoma depresivnosti.
Kako ističu iz Hrvatskog Telekoma, posebno je zanimljivo što je program pokazao veće pozitivne učinke kod rizičnijih skupina učenika, a najviše kod onih koji su prije njegove provedbe imali nisku razinu znanja o ponašajnim ovisnostima i rizičnom online ponašanju, kao i slabije znanje o socio-emocionalnim vještinama. Čak oko 50% učenika, koji pretjerano koriste društvene mreže i videoigre, nakon završetka programa smanjilo je trajanje korištenja za nekoliko sati. I upravo zbog ovako dobrih rezultata, program “Alati za moderno doba” nastavit će se i u školskoj godini 2024./25.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.