Oni su mladi, s diplomama koje svjedoče o izvrsnosti, praktičnim znanjima na kojima im mnogi sudionici političkog i društvenog života mogu zavidjeti, s idejama koje su dokazano uspješne. No, unatoč tome za genijalce Marka Košičeka, Vuka Vukovića i Branimira Vidmarovića, koji su se nakon studija u inozemstvu vratili u domovinu, malo tko zna.
Uzor onima koji dolaze
Zagrepčaninu Vukoviću tek je 25 godina, a jedan je od rijetkih Hrvata koji su održali predavanje pred svjetskim ekonomistima i nobelovcima na prestižnoj međunarodnoj konferenciji u New Orleansu. Ekonomiju je završio u Zagrebu, magistrirao u Londonu, istraživao za institut Adam Smith te zanat brusio u Britanskoj gospodarskoj komori, gdje je rješavao probleme koji ograničavaju tamošnja poduzeća. Svoje je rezultate predstavio ministrima i lordovima koji su kasnije formirali nove zakone kako bi eliminirali teškoće svojih poduzetnika.
Tridesetogodišnji Branimir Vidmarović fakultetsko je obrazovanje stjecao u Moskvi, gdje je doktorirao međunarodne odnose specijaliziravši upravo one kinesko-japanske, svladao je i ruski i kineski jezik te se potkraj prošle godine vratio u Zagreb.
Obojica su nakon iskustva u inozemstvu digli ruke od brojnih poslovnih ponuda i vratili se da svojim znanjem pridonesu razvoju Hrvatske. Posao na privatnoj ekonomskoj školi našli su odmah nakon povratka i uzor su mladima koji upijaju svaku riječ i slijede načine na koji su ti zagrebački gimnazijalci dolazili do samog vrha.
I obojica imaju jasnu viziju za hrvatski napredak.
– Model je kod nas kriv. Primjerice, mi subvencijama pokušavamo potaknuti izvoz. No, naši političari nikako da shvate da subvencije dugoročno ne donose ništa dobro. Država treba pomoći ekonomskom diplomacijom, što konkretno znači pomoći poduzetnicima, tvrtkama s ulaznim troškovima, dakle omogućiti im da samo dođu na tržište, a ostalo neka ovisi o njima. Njihova je dužnost da smanje zapreke i troškove kako bi se postigla bolja konkurentnost – smatra Vuk Vuković, čije radove prenose prestižni instituti u Londonu.
Da se mladima treba osigurati mjesto za razvoj drži i Branimir Vidmarović koji je jasan u stavovima da se za bolji napredak Hrvatska treba okrenuti istočnom tržištu.
– Hrvatska vanjska politika teško shvaća da nema veliku ulogu u svijetu. Postoji istok koji Hrvatska zaobilazi, a koji je ogroman i u kojem i mi možemo pronaći svoju priliku. Primjerice, Kina se razvija i traži trgovačke partnere, a mi ne činimo ništa. Mi držimo da je Kazahstan zaostao, a puno je napredniji od nas. Nama je politički proces dug, a naša je pogreška što nemamo nacionalnu strategiju koja je neovisna o stranci na vlasti. Jednostavno samo treba postojati volja i interes za sastancima i to je ključno – ističe Vidmarović, koji kaže kako bi prije svega svoje znanje želio primijeniti u vanjskoj politici te dodaje da se vratio iz Moskve, koju je kriza zaobišla, jer je mislio da mora i može pridonijeti napretku Hrvatske.
Teže je, ali to sam izabrao
– Prikupio sam znanje i iskustvo za koje sam uvjeren da ih je najbolje primijeniti u domovini. Znao sam da će biti teže, ali to je bio moj izbor – kaže ne skrivajući da mu je ambicija sve više znanstveno napredovati.
Znanje koje je stekao kao najbolji student Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 29-godišnji Marko Košiček primjenjuje u Institutu Ruđer Bošković, gdje je zaposlen već pet godina. Mladi znanstvenik koji je još kao srednjoškolac pokazao svoje znanje kemije u konkurenciji predstavnika iz 70-ak zemalja te osvojio brončanu medalju, bavi se istraživanjem utjecaja lipida na Alzheimerovu bolest.
Točnije, pokušava otkriti kako bolest što ranije dijagnosticirati, a onda i kako je pravilno liječiti. Na tome istraživanju u Zavodu za molekularnu medicinu najmlađi je istraživač, a ujedno je i dobitnik Googleove nagrade za projekt Ljetne tvornice znanosti. Kaže kako je za većinu projekata koje je radio kao osnivač udruge “Društva za edukaciju izvan okvira” novac uglavnom dobivao izvan naših granica jer ga u Hrvatskoj za znanost nema dovoljno.
>>Rijeka okuplja 250 studenata i mladih znanstvenika iz regije