Koronavirus je smrtonosniji ondje gdje je zrak zagađen

Koronavirus je smrtonosniji u zonama u kojima je zagađenost zraka sa sitnim česticama veća, proizlazi i iz istraživanja provedenog na sveučilištu u Harvardu. Istraživanje je provela talijanska znanstvenica profesorica biostatistike na Harvardu Francesca Dominici.

- Otkrili smo kako je na duže razdoblje dovoljna razlika od jednog mikrograma više od prosječnih PM 2,5 u zraku da se mortalitet od koronavirusa povećao za 15 posto, objasnila je Dominici u telefonskom razgovoru za Corriere della Sera. PM 2,5, zvane “fine čestice”, su zagađujuće mikročestice koje “proizvode” ispušni plinovi automobila, industrija itd., te mogu prodrijeti u pluća. Nije to prvi puta da se spominje kako zagađenost zraka utječe na širenje zaraze koronavirusa, a potvrda dolazi i iz izučavanja na Harvardu.

Uzeti su podaci u 3.000 američkih županija u kojima živi 98 posto stanovništva SAD-a od 2000. do 2016. godine i uspoređeni su s brojem umrlih od virusa Covid-19 do 4. travnja. Uz sva moguća statistička izučavanja i poravnavanja brojki s gustoćom stanovnika, društvenim statusom, postotkom pušača, obeziteta itd. došlo se do zaključka da ako jedna osoba desetljećima živi na prostoru gdje je zrak zagađen ima veću mogućnost da oboli.

- Znamo da predugo izlaganje mikročesticama izaziva upale pluća i kardiovaskularne probleme. I znamo da osobe s tim zdravstvenim problemima koje su zatim zaražene virusom Covid-19 imaju veći postotak smrtnosti, objašnjava Dominici, te dodaje kako je upravo Padska nizina jedno od najzagađenijih prostora u Europi i to bi moglo utjecati na veliki broj umrlih u Lombardiji.

Studija s Harvarda ne objašnjava, niti to želi, fiziološke i klimatske učinke na bolest koronavirusa, ali može biti korisna za one koji traže zdravstveni odgovor na epidemiju. Zagađeni prostori utječu na širenje broja oboljelih, a to znači, uz ostalo, da je fizička udaljenost među osobama na tim prostorima još važnija. Osim toga na tim prostorima treba pripremiti više zdravstvenih struktura nego na prostorima s čistim zrakom. Dominici kaže kako će, zajedno sa svojim timom istražitelja, nastaviti analizirati situaciju kako bi se pronašao što bolji zdravstveni odgovor na epidemiju.

VIDEO Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kad bi mogla završiti pandemija

Video: Vecernji.hr