Ono što Borzan naziva pobjedom, izvjestiteljica EP-a naziva lošim rješenjem. Tko je u pravu?

Pobjeda - ushićeno je objavila Biljana Borzan (SDP), jedna od zaista dosad najuspješnijih hrvatskih zastupnica i zastupnika u Europskom parlamentu, nakon što su, na posljednjoj sjednici Europskog parlamenta u ovom sazivu, usvojena nova pravila za borbu protiv dvojne kvalitete proizvoda na jedinstvenom tržištu EU. Borzan je tu borbu protiv različite kvalitete istih proizvoda na istoku i zapadu Europske unije pretvorila u svoj zaštitni znak, svoj “trade mark”. Samo što, u stvarnosti, niti je to baš čista pobjeda, niti je to zasluga gospođe Borzan.

O tome je li usvojeni tekst pobjeda ili nije ponešto govori i priopćenje koje je, odmah po izglasavanju, dala “osoba koja je potaknula ovu temu u Bruxellesu i sustavno radila” na njoj (citat je iz priopćenja). I ne, osoba o kojoj je riječ nije Biljana Borzan, nego Olga Sehnalová, češka europarlamentarka iz kluba socijaldemokrata, kojemu pripada i Borzan. Sehnalová je, ne Borzan, bila primarna izvjestiteljica EP-a za rezoluciju o dvojnoj kvaliteti proizvoda, i Sehnalová je na kraju poručila da nije zadovoljna izglasanim rješenjem jer je ono polovično, jer smatra da ne uvodi zabranu, barem ne zabranu bez iznimke, različite kvalitete istog proizvoda istog branda.

Tvrdi da ova “pobjeda”, kako je naziva Borzan, neće moći funkcionirati u praksi, da će novi zakon dopuštati proizvođačima da nastave “prilagođavati” svoje proizvode lokalnim ukusima, cjenovnim preferencama i “tko zna čemu sve ne”. Tako da će i dalje, kaže, biti dozvoljeno “praktički bilo što”. Na državama članicama je da, pri prenošenju novodogovorenih pravila s razine EU u svoja nacionalna zakonodavstva, budu strože i ne dozvole nepoštenu praksu.

O tome je li usvojeni tekst u EP-u zasluga Biljane Borzan ponešto govori i Sehnalová, koja sebe opisuje kao prvoborca te teme u EP-u, ali govore i arhive zastupničkih pitanja Komisiji, koje pokazuju da su europarlamentarci iz Rumunjske, Bugarske, Slovačke i Češke još od listopada 2009. ukazivali na tu temu. Daleko prije no što je Hrvatska bila u Europskoj uniji, a Borzan u Europskom parlamentu.

Ključan argument u otvaranju problema dvojne kvalitete proizvoda bilo je, pak, istraživanje Slovačke udruge potrošača iz 2011., koje je pokazalo da najveće multinacionalne kompanije koje proizvode hranu i pića na istok EU plasiraju jednako pakirane, ali drukčije pripravljene (s drukčijim sastojcima) proizvode od onih koje plasiraju na zapad EU.

Istraživanje koje je 2017. provela Biljana Borzan u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu bilo je važno, ali nije bilo prvo koje je osvijestilo problem. Ipak, valja reći da je Borzan to istraživanje organizirala profesionalnije od svih dotadašnjih, i da je stoga imalo značajniji učinak: kad jedne od najutjecajnijih europskih i svjetskih novina, londonski Guardian, posvete velik članak radu hrvatske europarlamentarke, koji natjera proizvođače Nutelle ili dječje kaše Hipp da promptno promijene svoju spornu praksu, to ne može biti ništa drugo nego znak uspjeha i dobrog rada.

No, čitav ovaj primjer pokazuje da se europarlamentarci, barem ovi naši hrvatski, često pokušavaju predstaviti većim i zaslužnijim nego što u stvarnosti jesu. I da je tanka linija između uspješnog (rada) i umjetnog (dojma). Borzan je, čini nam se, ipak još uvijek s ispravne strane te linije.

Nije poput Marijane Petir, neokrunjene hrvatske kraljice besramnog pripisivanja tuđih zasluga u ovom sazivu EP-a. Ali zamamni zov s druge strane te linije znao je i Biljanu Borzan odvesti u čudne situacije, poput one kad je u Zagrebu organizirala press konferenciju na kojoj je predstavljala Komisijin zakonodavni prijedlog, u isto vrijeme kad je Komisija - dakle stvarni predlagač, a ne tumač iz druge ruke - predstavljala taj prijedlog u Bruxellesu

. Ne pamtimo da je ijedan zastupnik u nekom parlamentu (EP-u ili Saboru) organizirao vlastito predstavljanje zakonodavnog prijedloga na dan kad ga zapravo usvaja i predlaže neka vlada. To se naprosto ne radi. U hvalevrijednoj borbi protiv “bofl” proizvoda nije nužno organizirati “bofl” press konferencije, s “bofl”, a ne originalnom, kvalitetom informacija.

Bez zastupnika koji guraju neku stvar u Europskom parlamentu - a Borzan je, uz Olgu Sehnalovu, nesumnjivo bila ta - nije moguće progurati nijedan prijedlog Komisije. No, u ovoj priči o borbi protiv dvojne kvalitete istih proizvoda iste marke ipak je najzaslužnija još jedna Čehinja - europska povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Věra Jourová. Ona je ta koja je pomaknula dotad nepomičan stav stručnih službi Komisije, koje su tvrdile da se tu ništa ne može učiniti sve dok proizvod, iako niže kvalitete, ima istinito deklariran sadržaj. Na tom je stavu, inače, bio i prethodni povjerenik za zaštitu potrošača, Neven Mimica. Ali, kad pitate Jourovu, nećete čuti “ja, pa ja”; ona će vam reći da “uspjeh ima mnogo roditelja”.