Opara diže prirez da ostvari obećanja

Nakon što je premijer Andrej Plenković odgodio primjenu poreza na nekretnine, sve bi više gradova i općina moglo posegnuti za povećanjem stope prireza. Na to se pak odlučio gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara koji Splićanima namjerava povećati stopu prireza s 10 posto na zakonski maksimum od 15 posto. Zakon je, naime, gradovima većima od trideset tisuća stanovnika dozvolio maksimalnu stopu prireza od 15 posto. Split je do sada odolijevao povećanju prireza iako su se na to odlučili svi veći gradovi pa je dalmatinska metropola imala uvjerljivo najnižu stopu prireza među pet najvećih gradova u državi.

Porez na bogatije

Međutim, Split je svojim građanima osiguravao i manje benefite pa se Krstulović Opara požalio da se njegovi građani sele u okolne Solin i Kaštela zbog stipendija, udžbenika i sličnih pogodnosti koje ti gradovi mogu platiti iz gradskog proračuna. Veći prirez gradu bi trebao donijeti oko 17 milijuna kuna, što bi trebalo biti dovoljno, objašnjava gradonačelnik, i za kupnju školskih udžbenika za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole i za poboljšanja u infrastrukturi.

– Želimo kvalitetan prijevoz, nogostup, sređene ulice, to treba platiti kroz prirez, i to oni koji najviše imaju – kazao je Krstulović Opara objašnjavajući svoj potez.

Povećanje prireza trebalo bi uravnotežiti proračun Splita prenapregnut zbog nužnosti sanacije odlagališta otpada Karepovac, šteta nastalih u požarima, prenapregnute infrastrukture, financijskih obveza vezanih za projekt Spaladium Arene, međutim sigurno će naljutiti građane koji ga moraju platiti, a to su uglavnom oni bolje platežne moći. Naime, poreznom reformom koja je osobni odbitak podigla na 3800 kuna većina zaposlenika prestala je plaćati i porez na dohodak, a time i prirez na taj porez. Prosječna plaća u Splitu iznosi oko 5200 kuna, ali medijalna je plaća znatno niža, odnosno oko 4300 kuna pa možemo reći da više od pola zaposlenika u gradu Splitu neće plaćati prirez. Oni koji pak imaju neto plaću oko 6000 kuna plaćat će 10 kuna veći prirez nego što su plaćali pa će im na godišnjoj razini kupovna moć pasti za 120 kuna. Najviše će participirati građani s visokim primanjima pa će tako ljudi s plaćom od 15 tisuća kuna neto prirez svakog mjeseca platiti 494 kune, a u godinu dana će u proračun Splita uplatiti oko 5930 kuna, odnosno čak 2100 kuna više nego do sada.

Čak 97 jedinica ima prirez 10%

Ipak, proći će bolje nego njihovi kolege u Zagrebu u kojem je od prvog dana nametnut najviši prirez od čak 18 posto i na ista primanja plaćaju 7200 kuna godišnjeg prireza. Inače na tržištu prireza vlada pravi nered pa se raspon kreće od 1 posto. Valja napomenuti da 30 gradova u Hrvatskoj nikada nije uvelo prireze, a među njima ima i velikih gradova poput Vukovara, Koprivnice i Samobora, a i turističkih meka kao što su Poreč i Hvar. Oko polovice općina odlučilo se da će građane osloboditi prireza, a polovica ih prirez naplaćuje.

Najpopularnija je stopa prireza od 10 posto, koja je ujedno i gornji limit za općine, a ima je čak 97 gradova i općina u Hrvatskoj. Iznenađujuće visoke prireze imaju i gradovi Karlovac i Vinkovci koji jedva premašuju trideset tisuća stanovnika, a imaju prireze od 14 odnosno 13 posto. Lokalne su jedinice poreznom reformom izgubile dio prihoda i očekivale su da će im ih nadoknaditi porez na nekretnine. Sada pokušavaju nadoknaditi rupe u proračunima onime što mogu povećati, a to su prirezi, porezi na kuće za odmor ili pak komunalne naknade.