ZDRAVSTVO

Opća bolnica Varaždin osniva svoju banku koštanog tkiva

17.04.2009.
u 17:45
Pogledaj originalni članak

Opća bolnica Varaždin proširit će svoju djelatnost bankom tkiva. U vezi s tim suglasno je i varaždinsko Županijsko poglavarstvo, pa bolnica sada može tražiti odobrenje od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Potreba sve veća
- Potreba za koštanim tkivom sve je veća, pa zato bolnica počinje osnivati banku. Za to postoje svi uvjeti, od prostora i opreme do kadrova - istaknula je Ankica Tomić Juraga, članica Županijskog poglavarstva zadužena za zdravstvo.

Voditeljica banke tkiva bit će liječnica Gordana Jaklin, specijalist transfuzijske medicine.

- S razvojem koštano-zglobne kirurgije u Općoj bolnici, sa sve većim brojem raznovrsnih rekonstruktivnih zahvata, ali i hitnih operacija kod kojih je velika korist od dodatnog koštanog tkiva, potreba za koštanim tkivom postaje sve veća. Zaključili smo da je ekonomski i medicinski opravdano osnovati vlastiti koštanu banku - objašnjava dr. Jaklin u dokumentima, koje su prihvatili poglavarstvenici.

Banka ima računalni informacijski sustav za praćenje davatelja i primatelja koštanoga tkiva, svih rezultata testiranja te za praćenje tkiva, ulaska tkiva u banku, skladištenja, stavljanja tkiva u promet te izdavanje tkiva pacijentu.

Tkivo u karanteni
Najveću količinu koštanoga tkiva u bolnici namjeravaju uzimati od preminulih osoba u sklopu multiorganske eksplantacije. Što se tiče živih davatelja, riječ je o pacijentima na odjelima ortopedije i kirurgije koji su primljeni zbog operacije ugradnje umjetnoga kuka, no oni moraju pristati na to. Banka je smještena u blizini operacijske sale na Odjelu za transfuzijsku medicinu.

Kod prijma paketa s koštanim tkivom svi se podaci unose u informacijski sustav, a paket se odmah skladišti u ledenicu na minus 80 stupnjeva Celzijevih. Tamo se stavlja u karantenu, gdje i ostaje do završetka testiranja.

Nakon testiranja, koje mora biti negativno, tkivo se, objašnjava dr. Jaklin, stavlja u odjeljak za “testirana tkiva”, u kojem se može čuvati do pet godina. Tkiva moraju proći bakteriološko i serološko testiranje. Bakteriološko se provodi u Zavodu za javno zdravstvo, a serološko u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu. Kvalitetna tkiva mogu se izdati pacijentu.


Na godinu 110 paketa

Godišnje se planira uzeti otprilike 110 paketa koštanog tkiva i 100 paketa koštanih ulomaka uzetih tijekom multiorganske eksplantacije te između 10 i 15 glava bedrene kosti. U bolnici na godinu trebaju od 60 do 90 
paketa koštanih ulomaka. Najviše zahtjeva, otprilike 70, odnosi se na spongiozu, a do 15 na glavu bedrene 
kosti. (mza)

Pogledajte na vecernji.hr