U hrvatskim je bolnicama tijekom 2012. godine dva puta operiran pogrešan dio tijela, jednom je pacijentu na mjestu kirurškog zahvata ostavljen instrument, troje novorođenčadi umrlo je ili ostalo trajnim invalidom što nije bilo povezano ni s kakvom urođenom bolešću, dok ih je kod dvoje zabilježena jaka žutica. Jedan je pacijent, nadalje, transfuzijom primio neodgovarajuću krvnu grupu, a registrirano je i 18 slučajeva samoubojstva ili njihova pokušaja u bolnicama, dok je godinu ranije jedanput operiran i – pogrešan pacijent. Sadržaj je to izvješća o neočekivanim neželjenim događajima u bolnicama koji je objavila Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Ustanova je to, naime, kojoj kvartalno bolnice trebaju prijaviti – neočekivane neželjene događaje.
Malo izvještaja
Pod tim se pojmom liječničkih pogrešaka uz sve incidente nabrojane u početku teksta, smatra i otmica novorođenčeta, otpust krivoj obitelji, smrt ili teške ozljede majke povezane s porođajem, radioterapija pogrešnog dijela tijela ili radioterapija dozom 25 posto većom od planirane te ozbiljna nuspojava lijeka. Tih slučajeva u hrvatskim bolnicama u 2012. godini nije bilo ili ih – nisu prijavile. Izvješće je upitno upravo zbog ignoriranja pojedinih bolnica koje Agenciji nisu dostavile podatke propisane Pravilnikom o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene.
– To su indikatori kvalitete i bolnice bi trebale redovito dostavljati te izvještaje. Kad laik pogleda te podatke, onda mu se to zacijelo čini drastičnim – operacija na zdravom dijelu tijela, smrt novorođenčadi, a ne znate o čemu je riječ, izgleda strašno. Međutim, kad te podatke usporedimo sa statistikama u drugim zemljama, mislim da ne odstupamo znatnije od drugih – objasnio je prim. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore, dodajući kako je dobro da se izvještaji daju i pojave registriraju upravo kako bi se poduzele mjere kojima bi se one smanjile i spriječile.
To očito nisu shvatili u velikom broju hrvatskih bolnica budući da ih je Agenciji u jednom kvartalu, primjerice, izvještaj poslalo 47, a u drugom više nego dvostruko manje od toga. Izuzev liječničkih pogrešaka, izvješće sadrži i neželjene događaje prema osoblju zdravstvenih ustanova. Po tom je pitanju u bolnicama registriran 201 verbalni, 77 fizičkih te 33 materijalna neželjena događaja.
Sigurnost pacijenata
Dakle, registrirane su i svađe i tučnjave, a možemo zaključiti i krađe. Isti pravilnik koji definira praćenje tih incidenata, propisuje i vođenje evidencije o, kako navodi, ostalim neželjenim događajima koji su pokazatelji sigurnosti pacijenta.
U toj su skupini postoperativne infekcije, krvarenje, dekubitus, pad u bolnici itd. Ti podaci još nisu dostupni, no ujedinjeni mogli bi dati generalnu sliku kvalitete hrvatskih bolnica.
>> Zakladne bolnice jedno su od najvećih hrvatskih postignuća
Ma kakav je ovo idiotski clanak. Tri postnatalne smrti, jedna zutica, jedan ostavljen instrument i dva krivo oprerirana na valjda pola milijuna bolnickih pacijenata u jednoj godini. To cak nije na razini statisticke pogreske. Samo instrumentalizirana novinarka i njen urednik znaju razlog pisanja ovog teksta i prikazivanja stanja u bolnica lazno dramaticnim, s namjerom raspirivanja najnizih ljudskih strasti kod vecine mentalno hendikepiranih pripadnika ljudskog roda. Stanje koliko citam nije bas bajno ali je besplatno.