Oporavak ni blizu: u Hrvatskoj recesija ima dvostruko dno

Hrvatski put kojim se ide ‘na put izlaska iz krize’ prilično je krivudav i posut trnjem. Tek što je DZS otvorio tračak nade viješću da je treće tromjesečje diglo Hrvatsku iz negativne zone za simboličnih 0,2 posto, javljaju se analitičari koji tvrde – tek privremeno. Hrvatskoj slijedi novi pad, i to već oko 1 posto u zadnjem kvartalu, uvjereni su analitičari PBZ-a, Splitske banke i RBA koji redovito prate i komentiraju najnovije makroekonomske podatke. PBZ-ova ekonomistica Ivana Jović u tjednim analizama očekuje da će se Hrvatska naći u duplom padu, koji ekonomisti opisuju kao dvostruki W pad.

Oporavak pa ponor

Opasna je to pojava, a posljednji su je iskusili Amerikanci 1980. godine, kada je početni oporavak nakon krize završio još dubljim ponorom zbog grešaka monetarne vlasti. Europljani se, na primjer, pribojavaju da kriza koju imaju prezadužene zemlje, Irska, Portugal, Španjolska, Belgija i Grčka, ne izazove dvostruki pad, pa je i to jedan od razloga što europska monetarna vlast drži kamate na povijesno niskim vrijednostima. No, niske kamate dvosjekli su mač jer potiču neodmjereno zaduživanje država i povećanje deficita. Jeftin novac koji bi trebao otići u ekonomiju i novi zamah na kraju završi u lošoj državnoj potrošnji. Hrvatska se tu ponijela kao najbolji loš učenik jer je razdoblje jeftina novca potrošila na skupe projekte i mutne privatne poslove.

– Uobičajena usporedba sa sličnim zemljama EU pokazuje da Hrvatska i dalje iz krize izlazi daleko sporijim tempom. Tako je, primjerice, Slovačka u trećem kvartalu zabilježila rast od 3,7%, a Mađarska od 1,6% – navodi Ivana Jović. Rast zemalja nove Europe temelji se uglavnom na rastu njihova izvoza potaknutog oporavkom najvećeg gospodarstva EU – Njemačke. Hrvatski rast BDP-a u trećem tromjesečju od 0,2%, koji Jović opisuje kao “marginalan”, može se zahvaliti turističkoj sezoni i rastu izvoza usluga, a ne robe. Relativno visoke stope rasta inozemnih narudžbi još nemaju većeg značenja na ukupnu proizvodnju, koja je uglavnom oslonjena na nestabilnu domaću potražnju.

Izgubljena i ova godina

I ova je godina izgubljena, pa se danas i Europska komisija priključila pesimistima kad je Hrvatska u pitanju jer očekuju 1,8 posto pada u 2010. Od početka krize u proljeće 2008. do drugoga tromjesečja 2010. proizvodnja se u Hrvatskoj smanjila 8,7 a ulaganja čak 25 posto, objavila je Europska komisija u Jesenskim gospodarskim predviđanjima za razdoblje do kraja 2012.

– Ulaganja su još niska, a kamate na kredite visoke, upozorava EK i predviđa da će BDP ove godine pasti 1,8, a dogodine će porasti samo 1,5 posto. Malo je izgleda da se manjak državnoga proračuna od 5,7 posto BDP-a u sljedeće dvije godine smanji, dok će Vladin dug porasti sa 35 posto u 2009. na 50 posto u 2012.