Od 213 zemalja i teritorija u svijetu u kojima se proširio koronavirus, Kina je prema podacima Worldometera s 59 zaraženih na milijun stanovnika 197. zemlja svijeta. K tomu, Kinu i njezinih 1,4 milijarde stanovnika, od početka većina zemalja nepravedno je tretirala jednako kao i epicentar pandemije Wuhan i pokrajinu Hubei, pa i one dijelove Kine gdje je prisutnost virusa bila zanemariva. Obustavljeni su svi letovi iz Kine, ograničen pristup i uveden poseban režim za sve iz Kine. Tako je njihova ekonomija postala žrtvom neselektivnog pristupa u tretmanu rizika od zaraze. I kad je daleko veći rizik od širenja zaraze prijetio iz zapadnoeuropskih zemalja, i Hrvatska je po inerciji i pod utjecajem svjetskih medija i politika čitavu Kinu tretirala kao zdravstveno rizičnu.
Doduše, bilo je to vrijeme velikoga straha kad smo još mislili kako će to kratko trajati te da opasnost treba izbjeći ili minimalizirati do ljeta kad će priroda učiniti svoje. Ali, virus je iznenadio i znanstvenike i tako su ovih vrućih ljetnih dana i većina hrvatskih morskih županija postale žrtvom nepravedne procjene rizika od širenja zaraze. Istra, koja od samog početka epidemije u Hrvatskoj ima epidemiološki najskrupulozniji pristup, i to očigledno daje izuzetne rezultate, s pravom traži poseban regionalni tretman s trenutno 13 aktivnih zaraza, ili ukupno ni 7 na sto tisuća stanovnika. Toliko ih ima i najrjeđe naseljena Ličko-senjska županija, Dubrovačko-neretvanska 21, Primorsko-goranska 31 i Zadarska 45. Tih pet morskih županija ima ukupno 117 slučaja, dok ih Šibensko-kninska ima 60, što je u omjeru na njezin broj stanovnika otprilike na razini najnapučenije i trenutno turistički najfrekventnije Splitsko-dalmatinske županije s 272 slučaja.
U 13 županija ukupno je 157 zaraženih, a u kontinentalnom dijelu s većim brojem zaraza izdvaja se, naravno Zagreb s 309 i u omjeru na broj stanovnika Vukovarsko-srijemska županija sa 79 slučajeva. Hrvatski je prosjek u nedjelju bio 28,9 aktivnih zaraza na sto tisuća stanovnika i probijaju ga spomenute tri županije i Grad Zagreb. Svi ostali su u turističkom i gospodarskom smislu žrtve stanja epidemije na njihovu području i općeg pristupa u tretmanu čitavog državnog područja.
VIDEO Vlasnik restorana u kojem su bili tenisači: 'Ovo nije dobro za hrvatski turizam'
Osobito u turizmu u vrijeme korone takav je pristup nepravedan i s gledišta procjene rizika pretjeran. O tomu naročito Italija, Austrija i Slovenija trebaju voditi računa jer bi im se kao bumerang takav pristup mogao vratiti u zimskoj sezoni. Uostalom, i kad govore o prijenosu za raze iz Hrvatske, to govori i o rizičnosti ponašanja njihovih državljana. U suživotu s koronavirusom očigledno sve će zemlje, kako bi maksimalizirale mogućnost gospodarskih aktivnosti, morati pribjeći suptilnijem tretiranju kretanja i procjene rizika. Upravo je turistički sektor uz neke nužne korekcije i pojačanu kontrolu na lokalnoj razini, pokazatelj smjera kojim bi se državne politike trebale kretati u “novom normalnom”.
I mediji bi se trebali usredotočiti više na organizaciju budućeg suživota s koronavirusom. Pokazalo se da je kod nas fokus stavljan na pojedine aktivnosti, kao održavanje misa ili izlazak na birališta, pri čemu se očito radilo o politikantstvu za potrebe izbora. S druge strane, Nacionalni stožer je, a ne noćne reportaže iz turističkih središta, otkrio noćna okupljanja u klubovima i barovima kao žarišne probleme. Pa i tada, tek su rijetki upozoravali da se podvuče crta između koristi koju vlasnici, država i društvo imaju od noćne zabave i cijene koju plaća zdravstveni sustav zbog desetina testova nakon jednog takvog problematičnog provoda, a osobito dođe li do daljnje transmisije virusa i većih zdravstvenih komplikacija.
Štoviše, neki su čak i na ograničenje radnog vremena prvo komentirali “Zar se virus počinje širiti od ponoći” ne shvaćajući kako su ljudi ti koji svojom aktivnošću usmjeravaju i olakšavaju ili otežavaju mu puteve do drugog čovjeka. U jeku protucrkvene i antistožerne kampanje mediji su vrvjeli osvrtima u kojima su postavljana visokoumna pitanja kako to da se virus ne širi po crkvama, a voli učinioce i koncertne dvorane.
Podsjetimo, Hrvatska je 2. svibnja kad su ponovno omogućene mise u crkvama imala 548 aktivnih slučajeva i unatoč tom, a i drugim popuštanjima mjera, krivulja je narednih mjesec i pol imala silazan put sve do 15. lipnja sa sedam aktivnih slučajeva. Tada je počeo rast do 15. srpnja s 1204 slučaja, kad je ponovno počeo pad, što znači da ni izbori održani 5. srpnja nisu bitno utjecali na širenje zaraze unatoč kataklizmičkim najavama. Da smo se tako usredotočili na ponašanje ugostitelja i gostiju u turističkim središtima srednje Dalmacije kao na mise u crkvama (pa i na Veliku Gospu), vjerojatno bi i trenutna epidemiološka situacija bila puno bolja.