S ravnateljem Uprave za europske integracije i međunarodne odnose u Ministarstvu unutarnjih poslova razgovarali smo o uvjetima koje Hrvatska mora ispuniti da bi zatvorila Poglavlje 23 u pregovorima za ulazak u EU.
Jedno od mjerila za zatvaranje Poglavlja 23 je depolitizacija, profesionalizacija, povećanje učinkovitosti policije, imenovanja na temelju postignuća... Ne zvuči dobro. Kakvo je stvarno stanje u policiji?
Činjenica da je Poglavlje 23 otvoreno govori da su pretpostavke ispunjene i da slijedi praćenje provedbe svih planiranih mjera i aktivnosti. U cijelom pregovaračkom procesu MUP je nositelj jednog od najtežih poglavlja, Poglavlja 24 – Pravda, sloboda, sigurnost, ali sudjelujemo u još 10 poglavlja i u svima postoje mjerila. Od tih 11 poglavlja pet je zatvoreno, dok u preostalima radimo na ispunjavanju mjerila tamo gdje su ona u našoj mjerodavnosti. Uloga MUP-a stoga se ne može iščitati iz samo jednog poglavlja i jednog mjerila. Poglavlje 23, koje je, uz ono 24., jedno od najzahtjevnijih jer je puno pitanja koja ne može riješiti jedna institucija, policija vidi kao dodatni oblik praćenja mjera koje mi i inače poduzimamo. Pristup EU i EK jest mjerilima potaknuti zemlje da nastave napredak na određenom području. Kada ne bi bilo nikakvih rezultata, oni bi to vrlo jasno rekli i naveli rok u kojem treba otkloniti nedostatak. MUP je još kroz PHARE 2005 nominirao projekt koji se odnosio na jačanje upravljanja ljudskim resursima.
Što znači zahtjev iz mjerila u Poglavlju 23 da se policija depolitizira?
Ne bih rekao da se zahtijeva da se policija depolitizira. Mjerilo kaže da treba poduzeti mjere za poboljšavanje učinkovitosti i neovisnosti policije uključujući depolitizaciju i povećani profesionalizam te poboljšanje međuresorne i međunarodne suradnje. Sve se te aktivnosti odavno provode. Ministar unutarnjih poslova s prvim je danom mandata to istaknuo kao svoj cilj. Depolitizacija znači da nema utjecaja politike na predmete na kojima se radi i da nema nedodirljivih, a to smo do sada više puta pokazali. Ulažu se napori u profesionalizaciji sustava i tu je MUP napravio puno. Pokrenute su mnoge istrage, a predmeti su u tijeku, i to je neupitan dokaz da proces profesionalizacije ide naprijed. To je proces koji je započeo i tako ga treba promatrati. Usto, MUP ulaže goleme napore u edukaciju kadrova. Samo je lani 4788 policijskih službenika bilo na tečaju ili seminaru, oko 700 policajaca studira na Visokoj policijskoj školi, dok je 2100 polaznika pogađalo temeljnu obuku za zvanje policajac (prekvalifikacija).
Mjerila koje se odnose na policiju u dokumentu koji sadrži stajališta EU izgledaju strogo. Jesu li takvi i razgovori s članovima EK?
EK i članice pri utvrđivanju mjerila praćenja napretka uvijek ističu potrebu potpunog ispunjavanja svih obveza. Interesi su i stav MUP-a da želimo dosegnuti europske standarde i zato mjerila promatramo na takav način, ne u formi strogoće.
Traži se bolje opremanje policijskog USKOK-a. Kako, s obzirom na tanak proračun i činjenicu da se Vlada rekordno zadužila, premostiti nekoliko mjeseci?
MUP planira ispunjenje svojih obveza putem nacionalnog budžeta i sredstava pretpristupne pomoći EU. MUP je jedan od najvećih korisnika EU fondova. Odobrena su nam bila 34 projekta, a gotovo 34 milijuna eura vrijedna oprema u posljednjih nekoliko godina kupljena je novcem EU fondova. Potom je 14 milijuna eura otišlo za "twining" programe (edukacija s EU), pola milijuna eura išlo je za prihvatni centar za strance. Projekt "Reforma ZKP-a", koji radimo s Ministarstvom pravosuđa, predviđa opremanje policije i USKOK-a, a on je težak milijun eura.