Poznati hrvatski meteorolog Milan Sijerković preminuo je u 84. godini života, objavilo je Hrvatsko meteorološko društvo. Njegove prognoze uvijek su bile omiljene i vedre, a fanove je posebno osvajao dosjetljivim poslovicama. “Gledati gore prema oblacima nikad više neće biti isto”, napisali su kolege meteorolozi na Facebooku. RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar emotivnim se riječima oprostila od kolege. I glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula također se oprostio od Milana Sijerkovića.
Prije mjesec dana pisala sam pogovor za novu Sijerovu knjigu. Nisam znala da će biti i posljednja. Zbogom, učitelju, obećajem Ti da će Tvoje nasljeđe nastaviti živjeti...
"Bilo je to prije petnaestak godina kada meteo karte nisu bile još dostupne na internetu i mobitelima. A pogotovo ne ove s kojima smo mi radili. Zato, ako ne bi stigao doći na Grič, uvijek bi nazvao. To je bio vrhunac dana, Sijerov poziv za telefonske konzultacije. Tada smo mi mladi, novi, bili njegove oči. Ispitivao bi, ovisno o predznanju kojega je svakako uvijek imao, konkretne sinoptičke elemente. „Reci mi, Dunja, ona dolina koja se jučer zadržavala u Atlantiku, je li ubrzala ili zastala dovoljno da se stvori ona grozna Biskajska? Znaš što ćemo imati ako ta krene prema nama!“. Ili, na primjer, „Kako to izgleda kod DWD-a, u posljednjem runu modela je još bilo relativno blago? Znaš da je Nijemac ciklogenetičniji od Engleza?“
Jest, dragi Sijer, znam, kao što znam i da je istina negdje u sredini. Uvijek je negdje u sredini. Naučila sam. Od najboljih, napisala je na svome Facebooku.
Zoran Vakula također se oprostio od kolege, javlja HRT.
Kakva godina!? Rekordna! Ne samo po temperaturi zraka u mnogim dijelovima Lijepe Naše, nego i po odlascima velikana. I meteoroloških. Ni šest mjeseci od dr. sc. Vesne Jurčec - prve meteorologinje HTV-a, u subotu, 8. prosinca 2018. godine napustio nas je i mr. sc. Milan Sijerković, od većine zvan i znan i kao Sijer.
Za mnoge i "profesor".
Šef.
Meteo – legenda!
Jedan od pionira "televizijske meteorologije" koji je od 1968. godine bio redoviti gost u domovima mnogih, najprije pripremajući meteorološke priloge za TV Zagreb, zatim i HTV, sve do umirovljenja 6. listopada 2000. godine na HTV-u, za 9 dana i u DHMZ-u.
Pa ponovno od 12. listopada 2005. do 2. kolovoza 2018. u programu Nove TV.
Rodio se 5. studenoga 1935. u Baošićima u Boki kotorskoj u Crnoj Gori, kako je sam rekao u nekom od mnogobrojnih intervjua:
"...iz ribarske obitelji i htio ne htio, odmalena sam se susretao s vremenom, i dobrim i lošim. Tako sam se i naučio promatrati vrijeme, zahvaljujući najviše starim ribarima. U to vrijeme nije bilo stručnih prognoza, pogotovo ne onih za pomorce pa sam se, promatrajući predviđanja ribara, zainteresirao za meteorologiju i odlučio za taj studij."
Diplomirao je 6. listopada 1961. godine na PMF-u u Zagrebu, potkraj lipnja 1962. položio stručni ispit, a od 1. rujna 1963. bio zaposlen u Klimatološkom sektoru tadašnjeg RHMZ-a, pa nakon manje od godine premješten u Odsjek za prognozu vremena i meteorološku zaštitu zračnog prostora, čiji je voditelj postao već 1. rujna 1964. I nije bio samo voditelj, nego kasnije i pomoćnik direktora. Magistrirao je na PMF-u u Zagrebu s temom „Istraživanje lokalnih vjetrova u Hrvatskoj metodom mezoanalize”... Ostalo je mnogima znana povijest...
Osim rada na Radio Zagrebu od 1964. godine i već spominjanim televizijama, predavao je i kolegij "Meteorološki praktikum" na zagrebačkome PMF-u, a i pisao mnogobrojne stručne, znanstvene i znanstveno-popularne članke, slikovnice, knjige, držao predavanja, promovirao znanost, posebice meteorologiju.
I za to čak 1991. godine dobio državnu nagradu "Fran Tućan".
Malo prije toga i Povelju za dugogodišnji uspješan i požrtvovan rad od RHMZ-a, još prije – i Zahvalnicu s plaketom za doprinos hidrometeorološkoj djelatnosti, a 2016. i Priznanje za životno djelo od Hrvatskog meteorološkog društva.
Njegove su slikovnice i dalje "tražena roba":
Čudesan svijet oblaka,
Mala meteorološka početnica,
Priče iz meteorološke škrinjice i
Čarolija snježne pahulje
a i stručno-popularne knjige za odrasle nalaze mnogobrojne čitatelje:
Hrvatski vremenari,
Pučko vremenoslovlje,
Bura goropadnica,
Vrijeme i klima gora i planina,
Koprivnica – uzbudljiva vremenska pozornica,
Klima s okusom vina – meteorološko vrijeme i klima Požege,
Senj – sunce grije, bura vije,
Istarska meteorološka škrinjica,
Karlovac – vrijeme živahno, podneblje dražesno,
Slavonski meteorološki bećarac – crtice o meteorologiji Slavonskoga Broda,
Kad laste nisko lete...,
Hrvatski vremenoslovci,
Pazin – između jutarnje mrzline i podnevne vrućine,
Turopoljska meteorološka razglednica,
Kutjevačko vinorodno podneblje: vrijeme i klima Zlatne doline,
Vrijeme nemirno, klima rasklimana – meteorološke pripovijesti,
Novaljski štajuni – vjetrovi, bonace i ragani,
Mljet – suncem obasjan, vjetrom okupan
Nažalost, nije dočekao objavljivanje i svoje najnovije knjige – nadogradnje "Bure goropadnice", koja će uskoro izaći iz tiska: "O vremenu i klimi Rijeke i Kvarnera". Ali ona, kao i mnogobrojni drugi tekstovi – čitat će se još godinama, desetljećima... Legenda živi...
I kao što piše u Knjizi propovjednika – jednoj od knjiga Biblije i Staroga zavjeta: "Sve ima svoje vrijeme. Svaka stvar ima svoje vrijeme pod nebom. Ima vrijeme kad se rađa i vrijeme kad se umire... On čini sve lijepo u svoje vrijeme. I svijet je predao njihovu istražujućem duhu, ali da ne može čovjek djelo, što ga tvori Bog, dokučiti od početka do svršetka."
Ni Sijer, ni mi – njegovi nasljednici, unatoč silnim tehnološkim inovacijama – nismo dokučili sve tajne vremena i vremenske prognoze. A teško i da ćemo ikada u potpunosti...
Uostalom, nije li često govorio jednu od narodnih mudrosti koje je zabilježio:
"Najveća je pamet vrime znat!"
Veliki stručnjak, gospodin i rado viđeno lice na TV ekranima..... Znao je i prognozu vremena učiniti razumljivom i na sebi svojstven način duhovitom. Često se sjetim njegove fraze 'gdjegdje pokoji pljuskić'. Hvala legendo a obitelji najiskrenija sućut.