Optužnica za aferu HAC-ARZ nije propala

Odlučujući o (ne)ustavnosti Zakona o kaznenom postupku, Ustavni sud je neizravno spasio dvije vrlo značajne optužnice za koje se već mislilo da su izgubljene. Prva je optužnica u aferi HAC-ARZ teška čak devet milijuna kuna, a druga je optužnica protiv bivšeg ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina.

U prvom slučaju sudac Županijskog suda u Zagrebu Marijan Garac odbacio je optužnicu protiv Marija Crnjaka, Jurice Prskala, Josipa Sapunara i Zlatka Korpara, bivših direktora Hrvatskih autocesta i Autoceste Zagreb – Rijeka. Njih se teretilo da su iz državnih poduzeća izvukli devet milijuna kuna koji su potom završili u HDZ-ovu crnom fondu.

Sudsko vijeće kojemu je predsjedao sudac Garac zaključilo je, naime, da je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu prekoračilo rokove u kojima je trebalo završiti istragu i podići optužnicu. Sud je primijenio odredbu članka 299. ZKP-a koja kaže da nepodizanje optužnice u zakonom predviđenom roku zapravo znači da tužiteljstvo od nje odustaje. Županijsko je državno odvjetništvo odmah uložilo žalbu Vrhovnom sudu, no kako ne bi doživjeli istu sudbinu s optužnicom protiv bivšeg ministra policije Ivice Kirina, kojega se tereti da je proračun oštetio za 7,3 milijuna kuna, USKOK je optužnicu protiv Kirina sam povukao.

Raspetljana dilema

Dileme oko tumačenja propisa o rokovima koje je Vrhovni sud tek trebao raspetljati, u međuvremenu je riješio Ustavni sud. Tako su ustavni suci rekli da se briše rečenica iz članka 229. stavka 2. koju je sudac Garac upotrijebio pri zaključku da je prekasno podignuta optužnica protiv direktora u HAC-u. Na pitanje rokova u kojima se mora dovršiti istraga, prema stavu Ustavnog suda, treba se odnositi članak 230. ZKP-a. Kaže da se istraga treba dovršiti u šest mjeseci, a ako se ne dovrši, tužitelj mora izvijestiti višeg državnog odvjetnika o razlozima zbog kojih nije gotova.

Viši državni odvjetnik mora poduzeti mjere da se ona dovrši, a u složenim predmetima istragu može produljiti još šest mjeseci. U posebno teškim i složenim predmetima to produljenje može biti čak dvanaest mjeseci. Ove odredbe Ustavni sud nije dirao, a to znači da je Državnom odvjetništvu ostavljeno da samo nadzire dinamiku kojom se provodi istraga te da ona u posebno složenim uvjetima može trajati čak godinu i pol.

Ekstra bonus

U Državnom su odvjetništvu iznimno zadovoljni već stoga što je Ustavni sud donio odluku o ukidanju manjeg broja osporavanih odredbi ZKP-a te što nije doveden u pitanje koncept tužilačke istrage. Sretni su i jer odluka Ustavnog suda ni na koji način ne utječe na predmete koji su provedeni po novom ZKP-u ili koji su trenutačno u proceduri. Odluku koja se tiče rokova za završetak istrage i podizanje optužnice u Državnom odvjetništvu mogu smatrati samo još “ekstra bonusom”.

U Ministarstvu pravosuđa kažu kako čekaju da im se službeno dostavi odluka Ustavnog suda o ZKP-u i njezino obrazloženje. Radna skupina koja je već pripremila izmjene ZKP-a (što je morala jer se ZKP mora uskladiti s izmjenama Kaznenog zakona) nije raspuštena i ispituje stigne li uvrstiti u zakonski prijedlog i odluke Ustavnog suda.