Bodljikave žice, zidovi, zabrane ulaska u državu... mjere su na koje se sve više zemalja odlučuje kako bi zaustavilo dolazak, ali i ostanak migranata i tražitelja azila na njihovu teritoriju.
Europska predvodnica u rigoroznim mjerama prema migrantima, Mađarska, otišla je korak dalje od žilet-žice i donijela odluku o uvođenju oštrijih mjera za granične kontrole, uključujući zatvaranje migranata u kampove uz granicu.
Još dva-tri nova logora
Mađarska sukladno novoj odluci parlamenta planira podignuti dva do tri kampa uz granicu sa Srbijom gdje će migranti boraviti dok im se ne obrade zahtjevi za azilom. – Migranti čiji se zahtjevi odmah ne prihvate neće se moći slobodno kretati po Mađarskoj i bit će zatvoreni u kampovima – rekao je Lajos Kósa, predsjednik kluba zastupnika Orbánove stranke Fidesz. Na ovakvu odluku reagirali su iz UNHCR-a ocijenivši da se radi o kršenju međunarodnog prava i daljnjoj traumatizaciji ljudi koji su pobjegli od nasilja. – Mađarska novim zakonom krši svoje obveze prema međunarodnom i europskom pravu, a on će imati strašne tjelesne i psihičke posljedice za žene, djecu i muškarce koji su već teško napaćeni – rekla je glasnogovornica UNHCR-a Cecile Pouilly. Odgovor mađarske strane stigao je vrlo brzo, a reagirao je sam premijer Orbán na prisezi 462 pripadnika graničnih postrojbi koje u Mađarskoj nazivaju “pograničnim lovcima”.
– Migracija je trojanski konj terorizma. Ljudi koji kod nas dođu ne žele živjeti u skladu s našom kulturom i običajima, već prema svojim običajima, ali istovremeno bi željeli europske standarde života – kazao je Orbán, dodavši kako će se problem s migrantima nastaviti sve dok se ne riješe problemi u državama iz kojih migranti dolaze. – Pritisak na Mađarsku nastavit će se jer milijuni ljudi planiraju krenuti put Europe tražeći bolji život. Trenutačno je usporen priljev migranata, ali nije završio. Mi ovaj predah moramo iskoristiti da se što bolje pripremimo i ojačamo svoje linije obrane – zaključio je Orbán.
I Sud EU odbio azilante
Potvrda strožih mjera i odnosa prema migrantima koji žele u Europu stigla je i od Europskog suda pravde koji je odbio zahtjev za “humanitarnom vizom” kršćanskoj obitelji iz Sirije koja je u belgijskom veleposlanstvu u Libanonu zatražila azil u Belgiji. Sud je stao na stranu država članica EU kazavši kako države nisu dužne pustiti na svoj teritorij i prihvatiti sve tražitelje azila koji se smatraju ugroženima.
Podsjetimo, strože propise kontrole migranata kao i samo izdavanje dozvole boravka azilantima prije nekoliko tjedana donijela je i Njemačka, koja je zbog izdašne socijalne pomoći glavni cilj većine migranata s Bliskog istoka i Afrike. Berlin je odredio brži postupak vraćanja onih kojima azil nije odobren, kao i kontrolu mobilnih telefona potencijalnih azilanata i elektronički nadzor sumnjivih džihadista.
Sjedinjene Američke Države na čelu s Donaldom Trumpom, nakon pritiska javnosti, ali i sudske blokade propisa, samo su kozmetički ublažile prvotnu odluku zabrane ulaska građana iz sedam većinski muslimanskih zemalja, na način da je s popisa skinut Irak, koji je navodno u međuvremenu poboljšao sigurnosne provjere te da se zabrana ne odnosi na one koji su već dobili zelenu kartu i dozvolu boravka u SAD-u.
>>Dječak (11) se skrio u prikolicu kamiona i htio prošvercati u Hrvatsku
>>'Nedopustivo je da EU 17 godina pregovara o deportaciji migranata'
Bravo Orban! Kamo sreće da su kod nas političari tako hrabri i pametni.