Orepić: Petrovu sam prigovorio jer je bio na tajnim sastancima

Vlaho Orepić, bivši Mostovac i ministar unutarnjih poslova govori o aferi Mailovi, sto očekuje od premijera, ide li na iduće izbore, ali i razlozima zbog kojih je napustio Most.

U javnost je izašla kompromitirajuća e-mail prepiska Martine Dalić koja otkriva kako je došlo do lex Agrokora. Može li to potpredsjednica Vlade preživjeti?

Odlazak Martine Dalić iz politike stvar je političke higijene. To se mora dogoditi. Razumljiva je pozicija gospodina Plenkovića i zašto čvrsto stoji uz nju, ali u Hrvatskoj se treba što prije osvijestiti potreba da takav način vođenja politike mora prestati. To nasljeđe posljedica je društvenih odnosa koji su nastali, a čiji je sinonim upravo Agrokor.

Je li stvar političke higijene samo odlazak Dalić ili bi to trebala učiniti cijela Vlada?

Martini Dalić dana je konkretna zadaća koju je ona odrađivala na apolitičan i neprihvatljiv način. Državni se dužnosnici u Hrvatskoj trebaju prestati sastajati i donositi odluke po tajnim lokacijama, na nekakvim neformalnim sastancima. Imaju svoje prostorije, način kako bi država trebala funkcionirati i zna se kako se rješavaju problemi. Zato bih se u ovom trenutku ograničio na tezu da je odlazak Martine Dalić stvar političke higijene.

Premijer je posebno naglasio da se sve radilo u suglasju s Mostom. Vi ste u tom trenutku bili ministar unutarnjih poslova. Jeste li imali ova saznanja?

Za te činjenice vezane uz lex Agrokor zaista nisam znao, kao ni što se događalo na sastancima na kojima je sudjelovao i Božo Petrov kao šef Sabora. Kao ministar unutarnjih poslova prigovorio sam gospodinu Petrovu što uopće sudjeluje na tajnim sastancima. A policija je postupila odmah i sukladno prijavi Bože Petrova. DORH je već trebao imati konkretne podatke. Agrokor je prioritet, osnovna rana društva i oni su morali dati odgovore. Spona Agrokora i izvršne vlasti već je morala biti povezana s konkretnim imenima i prezimenima. Pitanjem Agrokora trebaju se baviti svi i to odmah. Pa i Sabor treba ponovno pokrenuti istražno povjerenstvo radi političkog osvješćivanja problema. Tu je i pitanje sigurnosti i curenja informacija. Kao društvo trenutačno imamo mnogo problema. Oporba treba početi raditi svoj posao.

Da ste znali kako je nastao lex Agrokor, biste li glasali za njega?

Tek ćemo vidjeti je li opravdan lex Agrokor ili nije. S ove pozicije ne mogu si dati za pravo da tumačim je li prihvatljiv ili nije. Ono što osporavam u vezi s lex Agrokor jest to što su isključene sve mogućnosti odgovornosti onih ljudi kojima je iskazano povjerenje.

Ustavni sud je zaključio da je zakon ustavan. S obzirom na to da ste više puta rekli kako Ustavni sud ne poštujete, vidite li i u toj odluci političku igru?

Da, i dalje sam uvjeren u političku vezu Ustavnog suda i vlasti u Hrvatskoj i to se potvrđuje svakodnevno i to treba prekinuti. Ustavni sud ovakav kakav jest, način na koji je izabran, šalje lošu poruku. Poruku nepovjerenja u državne institucije.

Kakvu ste vi poruku slali kada ste, nakon smjene Mosta iz Vlade i ulaska HNS-a u nju, pozivali građane na reakciju?

I sada pozivam narod na reakciju. Ali ne na nekakve nerede već da se politički angažira i reagira na ovo neodrživo stanje. Trebamo prepoznati politički trenutak u Hrvatskoj. On se ogleda u srazu moći bez sposobnosti i sposobnosti bez moći. Imamo dominantnu kulturu nerada. Riječ je o kulturi nerada koja se zasniva na moći bez sposobnosti, diplomi bez učenja. Riječ je o kulturi nerada koja omogućuje imati, a ne raditi, biti netko iako to nisi. Riječ je o kulturi nerada koja kupuje ono što ne treba, a prodaje ono što treba. Kulturi nerada koja ima zabrinjavajuće razmjere, kojoj nije ništa sveto, pa ni djedovina. Toj i takvoj kulturi nerada jednostavno se moramo suprotstaviti svim raspoloživim sredstvima jer je neprirodna, neljudska. Iz nje je proizišla nekakva elita koja svoje pozicije brani nekakvim domoljubljem, zaštitom vjere. Narodu je dosta. Narod zna tko je lažni branitelj, a tko nije. Zna tko je domoljub, tko nije, tko je Hrvat iz domoljublja, a tko je Hrvat po zanimanju. Narod zna tko je ratni profiter, a tko to nije. Narod je osvijestio problem. Ta je kultura nerada stvorila i taj bahati, površni mentalitet bez odgovornosti koji se suprotstavlja realnoj životnoj potrebi da život ide dalje. A život, da bi išao dalje, mora se zasnivati na sposobnosti. Imamo dvotrećinsku proeuropsku Hrvatsku koja vidi hrvatsko društvo u jednom elitnom krugu zemalja gdje će važiti društveni odnosi na stvarnoj vrijednosti i imate ove koji sebe nazivaju suverenistima, a koji žele zadržati postojeće odnose.

Nije li zapravo sve češća reakcija građana na to da uzmu kovčege, spakiraju se i odu iz Hrvatske?

Tako je, to je ona sposobna Hrvatska bez moći. Trebaju se stvoriti uvjeti da ti ljudi dobiju moć. Kako? Postoji nešto što se zove indeks ekonomskih sloboda koji ima strukturu od deset podindeksa svrstanih u četiri osnovne skupine.

Prva je vladavina prava, druga veličina države, treća regulatorna efikasnost i četvrta otvorenost tržišta, sve područja u kojima Hrvatska ima najveće probleme. Mi smo po indeksu ekonomskih sloboda na 92. mjestu. Ispred nas su sve republike bivše Jugoslavije.

Naš cilj treba biti indeks 80 jer je zajednički nazivnik svih zemalja kamo naši ljudi sele iz Hrvatske 80.

Mi od Hrvatske trebamo napraviti teren visokih ekonomskih sloboda, a to podrazumijeva kvalitetno uređeno društvo, jasno tržišno gospodarstvo i jasnu utakmicu gdje rad i znanje pobjeđuju, a ne ona kultura nerada koja je stvorila Agrokor i koja proizlazi iz Agrokora i koja vlada u Hrvatskoj.

Sve to lijepo zvuči, ali tko će to stvoriti?

To od Hrvatske mogu napraviti ljudi koji su svjesni ovoga što govorim i koji sada ne izlaze na izbore i ne sudjeluju u političkim procesima. Moraju prepoznati trenutak, vlastitu odgovornost, sudjelovati na izborima. Hrvatskoj treba pomoći da oni kao nositelji stvarnih sposobnosti budu i nositelji moći u Hrvatskoj. Stvarnu promjenu nećemo dobiti u kontekstu trenutačnog odnosa snaga.

Most je obećavao te promjene, niste se dugo zadržali u njemu?

Izišao sam jer se s politikom Mosta više ne mogu poistovjetiti. Govorimo o nositeljima politike Mosta; Boži Petrovu i Nikoli Grmoji koji su pozicionirali Most duboko desno i ideološki ga limitirali.

Gdje ste vi svjetonazorski?

Ja sam čisti centar. Trebamo shvatiti da u Hrvatskoj ni jedna pozicija ne smije isključivati onu drugu. To je civilizacijski doseg. Ne možete kruto zastupati jednu ideološku strukturu i reći da je to uime naroda. Narod je heterogen, slojevit – i ideološki, i životno, i povijesno-iskustveno.

Je li vam žao što ste ušli u politiku?

U jednu ruku jest, ali sad kad sam tu, borit ću se do kraja za uključivu, proeuropsku Hrvatsku stvarnih vrijednosti i jednakih šansi za sve.

Nije lako boriti se kao nezavisni zastupnik...

Nije lako i nije mi cilj osnivati stranke i tako promišljati političku budućnost. Želim provoditi životnu, mjerljivu politiku. Trebamo odmah prestati trošiti ono što nismo zaradili, odraditi i zaraditi ono što smo potrošili i tek potom uspostaviti prirodan gospodarski sustav, a to je ciklus RADI, ZARADI, ULOŽI, POTROŠI. To je moj politički program i to je ono za što ću se boriti protiv svakoga i surađivati sa svakim. Idem na buduće izbore. U kojoj formi, tek ćemo vidjeti