Orešković: Podržavam pravo gej parova na udomljavanje. Selak: Ne postoje društveni preduvjeti

Jedna je filozofkinja i bioetičarka, a druga pravnica. Iza prve je zavidna akademska karijera, uz povremeno pojavljivanje na televiziji, a druga je javnosti “zapela za oko” kao predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koja je “presudila” i Tomislavu Karamarku. Obje su, međutim, u novome sazivu Hrvatskoga sabora sjele u parlamentarne klupe kao oporbene zastupnice. Marija Selak Raspudić kao nezavisna kandidatkinja na listi Mosta, a Dalija Orešković kao predsjednica novoosnovane Stranke s imenom i prezimenom. Za što će se zalagati u Saboru, smatraju li da je trenutačni izborni zakon diskriminirajući te što misle o drugim političkim, ideološkim, ali i društvenim pitanjima, nove zastupnice odgovaraju u duelu.

Oko kojih tema ćete se posebno angažirati u novom sazivu Hrvatskog sabora?

MARIJA SELAK RASPUDIĆ: Angažirat ću se oko procesa koji potiču demokratizaciju društva, odnosno oko izrade izbornog zakona koji će služiti da bi se putem njega manifestirala volja naroda, a ne stranačkih čelnika. U pogledu konkretnih područja, koncentrirat ću se na obrazovne politike s naglaskom na poboljšanje materijalnih uvjeta, od stanja škola, statusa učenika do položaja nastavnika, i kritičko sagledavanje novih trendova koji se odnose na virtualizaciju obrazovnog sustava, što je posebno važno upravo sada, u vrijeme koronakrize koja služi kao izlika za forsiranje hitne i nepromišljene digitalizacije obrazovanja koje će uvelike utjecati na (de)formiranje sadašnjih generacija učenika.

DALIJA OREŠKOVIĆ: Teritorijalni preustroj – majka svih reformi, reforma javne uprave, antikorupcijski zakoni i rješavanje problema u pravosuđu, smanjenje porezne presije, ukidanje nepotrebnih parafiskalnih nameta, stvaranje uvjeta za poštenu i fer tržišnu utakmicu te obrazovanje.

Video - Marija Selak Raspudić i Dalija Orešković o pravu na pobačaj i Hodu za život

Koji sustav preferirate – parlamentarni ili polupredsjednički? I zašto?

MARIJA SELAK RASPUDIĆ: Nema idealnih sustava, nego samo njihovih boljih ili lošijih implementacija. U tom smislu ključno je da sustav u praksi doista bude onakav kakav je na papiru, odnosno da su jasna razgraničenja u ovlastima pojedinih vladajućih struktura. Na tom tragu smatram da je u našem kontekstu poželjniji parlamentarni sustav, ali onaj koji će to zaista i biti, što pretpostavlja pravedniji izborni zakon i njegovu konkretnu provedbu.

DALIJA OREŠKOVIĆ: Parlamentarni jer se moć odlučivanja distribuira na veći broj dionika.

Je li Hrvatska zrela za ministricu policije? Ako nije, kad će biti?

MARIJA SELAK RASPUDIĆ: Hrvatska prvenstveno treba sazreti za to da na čelo MUP-a dođe netko tko je neovisan i kompetentan. Inače, Hrvatska je već imala i predsjednicu i premijerku i ministricu obrane pa ne vidim zašto bi osoba ženskog spola na bilo kojoj funkciji bila senzacija.

DALIJA OREŠKOVIĆ: Imali smo žene i na istaknutijim javnim dužnostima i funkcijama. Pitanje je jesmo li zreli kao društvo da kvalitetu ministarstva prosuđujemo po potezima koje ono donosi, a ne po spolu osobe koja tu dužnost obavlja.

Koji je vaš stav o izboru nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, s obzirom na nesrazmjer broja glasova koje moraju prikupiti zastupnici koji su dio određene manjine u odnosu na ostale?

MARIJA SELAK RASPUDIĆ: Zanimljivo je da “zadrta”, “šovinistička” i “ustaška” Hrvatska ima politički najzaštićenija prava manjina u Europi. Mali broj glasova koje manjinske liste dobivaju ukazuje na to da su sami pripadnici tih manjina puno skloniji građanskom modelu jer velikom većinom glasaju za opće, a ne za manjinske liste. Primjerice, ako pogledamo broj glasova koje su na izborima dobile tri manjine koje imaju samostalne liste, srpska, mađarska i talijanska, vidimo da je tek oko sedam posto Srba u Hrvatskoj glasalo za srpsku manjinsku listu, oko dvadeset posto Mađara za mađarsku i oko pet posto Talijana za talijansku. No, veći je moralni problem što je takva pozitivna diskriminacija postala predmetom političke trgovine pa sada predstavnici nacionalnih manjina s tako stečenim legitimitetom ne staju, kao što je bilo uobičajeno, uz uspostavljenu Vladu, nego čine prevagu u tome tko će je uopće moći sastavljati.

DALIJA OREŠKOVIĆ: Ne želim smanjivati postojeći opseg prava manjina, no način na koji se ta prava koriste može biti itekako dvojben. Protivim se svakom obliku prevelike moći i velike mogućnosti utjecaja na vlast na temelju malog broja dobivenih glasova.

Što mislite treba li homoseksualnim parovima omogućiti posvajanje djece i koja je vaša definicija obitelji?

MARIJA SELAK RASPUDIĆ: To je pitanje koje, između ostalog, zahtijeva kompleksnu analizu društvenih okolnosti kako bi se mogla donijeti odgovorna politička odluka, a njegovo svođenje na parolu, koja bi na ovom mjestu služila isključivo tome da se netko okiti vlastitom (ne)tolerantnošću bez razmišljanja o posljedicama svojih izjava, štetno je i za homoseksualne parove i za djecu koja čekaju posvajanje. Na tom tragu, imajući u vidu istraživanja provedena u Hrvatskoj, primjerice istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj 2015. koje su izradili Dragan Bagić i Anja Gvozdanović, te stav mladih ljudi prema homoseksualnosti, ne mislim da postoje društveni preduvjeti u kojima bi se to posvajanje moglo odviti, a da ta djeca ne budu kasnije diskriminirana. U tom smislu prava djece pretežu nad pravom na djecu, odnosno borba za bilo čija “odrasla” prava ne može se odvijati nauštrb prava djeteta. No, također, treba biti svjestan da danas u društvu žive djeca koja dolaze iz homoseksualnih zajednica u kojima im je jedna osoba biološki roditelj. Kako je tu riječ o našoj stvarnosti, a ne o nekoj mogućoj budućnosti, važno je pripaziti da ona ne budu diskriminirana.

DALIJA OREŠKOVIĆ: Uzajamna briga i skrb svih članova jednih o drugima, spol je u tom smislu sekundarno pitanje. Prava djece moraju biti iznad bilo čijih pojedinačnih ideologija. Podržavam pravo gej parova na udomljavanje.

Što mislite o rečenici “Tko je jamio, jamio”, uz osvrt na gospodarstvo devedesetih?

MARIJA SELAK RASPUDIĆ: Da je samo “tko je jamio, jamio”, korupcija bi započela i završila u devedesetima. Naime, naš je osnovni privatizacijski problem, koji ukazuje na sukus gospodarstvenog modela koji je nadživio devedesete, što bi točnije bilo, a i danas primjenjivo, “tko je jamio, jamit će opet”. To nas pak opominje da je potrebno izmijeniti cjelokupnu vladajuću oligarhiju da bismo takav način privređivanja konačno zadržali u perfektu.

DALIJA OREŠKOVIĆ: Bolno činjenično stanje. Problem je nemoć države i njezinih institucija u zaustavljanju daljnje pljačke.

Što mislite o Thompsonovoj pjesmi “Lijepa li si”, s obzirom na nedavni događaj povezan s njemačkim nogometašem Manuelom Neuerom i njegovim odjecima u domaćim i stranim medijima?

MARIJA SELAK RASPUDIĆ: Mnogo vike nizašto.

DALIJA OREŠKOVIĆ: Thompsonu se pridaje previše pozornosti s obzirom na kvalitetu njegova glazbena opusa.

Je li vam bliži Majčin dan ili Dan žena te zašto?

MARIJA SELAK RASPUDIĆ: Majčin dan jer sam novopečena majka i staropečena žena.

DALIJA OREŠKOVIĆ: I pojam majke i pojam žene doživljavam kao nešto što živim 365 dana u godini, formalno obilježavanje bilo kojeg od ta dva dana nema mi nikakvu važnost jer je poštivanje žene i njezine uloge u društvu na poražavajuće niskim granama.

Do kada će Hrvatska biti opterećena odnosima iz Drugog svjetskog rata?

MARIJA SELAK RASPUDIĆ: Dok se ne dogodi treći svjetski rat.

DALIJA OREŠKOVIĆ: Dok postavljanje takvih pitanja u intervjuima ne postane potpuno suvišno.

Koji vam je omiljeni znanstvenik ili književnik i zašto?

MARIJA SELAK RASPUDIĆ: Sklonija sam konkretnim mislima i djelima pojedinih autora nego imenima koja uključuju njihove cjelokupne opuse. Stoga ću za ovu priliku izdvojiti Alberta Camusa koji je kao kritičar boljševičkih metoda pokušavao pobjeći iz “začaranog kruga nasilja”. Primjenjivo i na naše podneblje, posebno su mi zanimljivi suptilniji oblici diskurzivnog nasilja koje se ogleda u pokušaju isključenja neistomišljenika iz javnog prostora, na tragu onoga što je Sartre svojevremeno odgovorio Camusu, a ticalo se njihove polemike oko sredstava kojima se treba koristiti komunistička partija: “U svakom slučaju dobro je da sam ti rekao ono što mislim. Časopis ti je otvoren ako mi želiš odgovoriti, ali ja ti nikada više neću uzvratiti. Izrekao sam ono što si mi značio i što mi značiš sada, ali, ma što zauzvrat imao reći ili uraditi, odbijam se boriti s tobom.”

DALIJA OREŠKOVIĆ: Nikola Tesla. Jer je Ličanin.

Video - Marija Selak Raspudić o izborima, obrazovanju, APN-u, nejednakostima u društvu...

Biste li radije živjeli u Aziji ili Africi?

MARIJA SELAK RASPUDIĆ: Ovisi ponajprije o ljudima kojima bih bila okružena, zatim o zemlji, ili o konkretnom gradu, a najmanje o kontinentu u cjelini. Naime, unutar same Afrike ili Azije često su veće razlike nego između pojedinih mjesta u Africi ili Aziji.

DALIJA OREŠKOVIĆ: U Africi jer su ondje trenutačno moje druge dvije djevojčice, jedine sestrične koje moje kćeri imaju.

Biste li mogle zajedno izići na večeru i o kojim temama biste razgovarale?

MARIJA SELAK RASPUDIĆ: Naravno. O tečaju kineskog juana i njegovu utjecaju na globalne ekonomske procese.

DALIJA OREŠKOVIĆ: Neformalno smo i do sada prilikom pojedinih susreta civilizirano razgovarale, pa čak i nakon posljednjeg zajedničkog javnog sučeljavanja, koje je bilo burno, razgovarale smo o djeci, o životnim okolnostima s kojima se manje više svaka žena susreće. Ne bi bila nemoguća misija otići i na večeru, ali u mom slučaju ni inače ne odlazim na večere jer mi je tempo i stil života brz, radan i u slobodno vrijeme skroman.