U sklopu radova koji se izvode na jednome od najvećih infrastrukturnih željezničkih projekata u Hrvatskoj, „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“, započelo je „naguravanje“ novog mosta Drava, jednog od zahtjevnijih objekata na toj dionici. Most se nalazi istočno od mjesta Botovo, u blizini državne granice s Mađarskom. U HŽ Infrastrukturi objašnjavaju da metoda uzdužnog potiskivanja, kojom se most Drava „gura“ s jedne na drugu stranu obale, do sada još nije bila primijenjena pri izgradnji željezničkih objekata u Hrvatskoj. Novi most čelične je rešetkaste konstrukcije i nalazi se pored starog mosta koji je izgrađen prije 61 godinu. Za razliku od starog jednokolosiječnog, novi će most imati dva kolosijeka, a bit će dug 300 metara te visine i širine 10 metara.
- Sklapanje konstrukcije mosta varenjem, pjeskarenje i bojanje mosta izvode se na obali, dok su u koritu rijeke, na dubini od tridesetak metara ukopana 134 armiranobetonska pilota na kojima su izgrađena dva stupa i dva upornjaka preko kojih će se protezati novi most - objašnjavaju u HŽI-iju.
VIDEO Pogledajte kako teku radovi na najdužem ovješenom mostu u Hrvatskoj
VEZANI ČLANCI:
Naguravanje mosta, dodaju, do prvog stupa trajat će oko tjedan dana, kada će biti pogurana trećina njegove dužine (100 metara). Nakon toga se na obali nastavlja izgradnja ostatka mosta. Krajem godine očekuje se da će cijeli most biti preguran na drugu stranu obale. Nakon toga trebali bi početi radovi na postavljanju dvaju kolosijeka. Na dan se u prosjeku „nagura“ 20 metara mosta.
Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture prilikom obilaska gradilišta izjavio je da je ovo strateški važan projekt za Republiku Hrvatsku i čitavo gospodarstvo jer je njegova glavna uloga povećanje propusne moći pruge koja se nalazi na najvažnijem željezničkom koridoru u Hrvatskoj. RH2 koridor povezuje luku Rijeka s Republikom Mađarskom, a najveći dio, odnosno 80 % opsega teretnog prijevoza ide upravo tim koridorom.
- Ovo je jedan od zahtjevnijih projekata na kojem radimo. Na njemu ukupno radi 550 radnika, a na mostu Drava angažirano ih je 50-ak. Izvrsno su se snašli i dobro navikli na okolinu i ljude - istaknuo je Mehmet Yilmaz, voditelj projekta u ime izvođača radova.
Metodu „naguravanja“ mosta objasnio je voditelj nadzornog tima Branimir Bosanac:
- Cijeli most pomiče se naguravanjem pomoću hidrauličnih potiskivača. Pritom konstrukcija mosta „klizi“ preko teflonskih ploča koje se nalaze na ležajevima. Čelične elemente do željene pozicije podiže dizalica koja može podići dva puta po 25 tona, a po potrebi se koriste i autodizalice.
VEZANI ČLANCI:
Ukupno je utrošeno oko šest tisuća kubika betona za temelje, potporne zidove, stupove i upornjake, oko 700 tona armature te četiri tisuće tona čelika za samu konstrukciju mosta. Dijelovi metalne konstrukcije od kojih se sastavlja most proizvedeni su u Turskoj te su na gradilište dovezeni sa 184 kamiona.
Projekt „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“ vrijedan je 350 milijuna eura (bez PDV-a), koji se sufinanciraju iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), te je uvršten na listu strateških projekata Republike Hrvatske. Vrijednost mosta je 23,6 milijuna eura.
Izvođač radova na projektu je turska kompanija Cengiz Insaat, a radovi se trenutačno se izvode duž cijele dionice duge 42,6 km.
U sklopu projekta predviđene su rekonstrukcija i izgradnja novih kolodvora i stajališta, mostova, galerija, vijadukata, cestovnih nadvožnjaka, podvožnjaka, pothodnika i paralelnih cesta. Izvode se i radovi na kontaktnoj mreži i ostalim elektroenergetskim postrojenjima, signalno-sigurnosnom i prometno-upravljačkom i telekomunikacijskom sustavu.
Po završetku projekta vlakovi će moći voziti do 160 km/h, s ograničenjem do 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici jer na tim je područjima riječ o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima. Očekivani kraj radova na projektu je 2025. godine. Za sada je odrađeno oko 40 posto radova. Željeznički most preko rijeke Drave gradi se istom tehnikom kao što se gradio i most Cetina. Pa sad imamo uz Cetinu i čudo na Dravi.