Osječani prvi dobili kante za biootpad

Koru od krumpira, ogriske od jabuke ili ljusku jaja Dragan Salatić iz Osijeka neće više nositi nekoliko kilometara od svoga stana kako bi ih kompostirao. Stanari zgrade na Sjenjaku 115 jučer su, naime, prvi dobili kante za biootpad, a uručio im ih je ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović. Osijek je tako prvi među velikim gradovima dobio te kante.

Školica kompostiranja

– Gradimo kuću pa sam tamo napravio kompostište, nosim ostatke voća i povrća u plastičnim vrećicama, istresam pa vraćam vrećice kući. I tako već godinu dana – kaže Salatić. Kompost će posuti po voćnjaku. No, tegljenju vrećica došao je kraj. Kantu za biootpad od 16 litara držat će u svom stanu, a u zgradi će biti i velika kanta od 240 litara. Ukupno 3450 malih te 500 velikih kanti bit će podijeljeno njegovim sugrađanima, a osječki Unikom nabavio je i 500 kompostera.

Održana je i “školica” kućnog kompostiranja pa je stručnjakinja Ljubica Farkaš javno gulila bananu i mrkvu, gnječila ljusku od uskrsnih jaja, ali samo prirodno bojenih.

– Kuhana hrana, tjestenina ili izmet ljubimaca ne smiju završiti u kanti za biootpad – upozorila je. – Nije ovo eksperiment, nego novo ponašanje s otpadom – poručio je, pak, ministar Dobrović. Hrvatska ne ispunjava, istaknuo je, uvjete pretpristupnog ugovora EU, po kojem je dužna odvajati 50 posto otpada, a rok je za to do 2020.

Odlagalište Lončarica Velika

– Svaki kilogram koji građani odvoje i odnesu ga u kompost, značit će kasnije 50 do 70 lipa uštede u nekom centru za gospodarenje otpadom. Ključ je u odvajanju smeća. Odbačeni papir koji završi u miješanom otpadu tamo košta novih 90 eura po toni, stvara se dodatni trošak – naveo je ministar. No, gradonačelnik Ivica Vrkić istaknuo je kako Osječanima nije problem razdvajanje otpada, nego odlagalište Lončarica Velika koje ugrožava i zdravlje građana. – Učinili smo što smo mogli da se smeće tamo odlaže po najvišim standardima, tako da ga bude što manje i da Lončaricu što prije zatvorimo i riješimo se smeća u gradu – naglasio je Vrkić. 

>> Dobrović: Sustav gospodarenja otpadom mora postati ekološki i ekonomski održiv 

>> Najviše novca iz EU izvući ćemo za novu uporabu bačenih stvari