velike uštede

Osječanin proizveo prvu hrvatsku toplinsku pumpu

Foto: 'Davor Javorovic/PIXSELL'
Osječanin proizveo prvu hrvatsku toplinsku pumpu
06.01.2013.
u 23:05
Tijekom svojega radnoga vijeka, toplinska pumpa u 25 godina svojem vlasniku može sačuvati ukupno 72.500 kuna.
Pogledaj originalni članak

Uložio je više od pola milijuna kuna, potrošio četiri godine rada i ove zime lansirao u javnost prvu hrvatsku toplinsku pumpu. Osječanin Velimir Despot zajedno sa sinom Tonijem uz ekipu električara, frigotehničara, bravara i montera proizveo je Fenix. Cijela se priča zakotrljala kada su na papir stavili račun uštede.

Cijena im previsoka

– Toplinske pumpe nisu revolucionarno otkriće jer se u svijetu koriste već 40-ak godina. U Švedskoj, primjerice, 90% toplinskih sustava radi na toj osnovi. U Europi je to trend, ali ne i kod nas jer im je cijena previsoka. Kod nas ih nema ugrađenih ni u tisuću kućanstava. Instalacija toplinske pumpe svjetski poznatog proizvođača iznosi oko 70.000 kuna, a sin i ja uspjeli smo izborom prikladnih elemenata cijeli sistem \"spustiti\" na razinu plinske instalacije, pa košta 16.000 kuna bez PDV-a – objašnjava tvorac Fenixa, dugogodišnji monter centralnog grijanja.

Iako, priznaje Despot, prvi uređaj koji su proizveli sada izgleda kao hrpa željeza, ugrađen je u kuću i normalno radi. Tajni u njegovoj proizvodnji nema, ali je literatura o svemu tome oskudna.

Velike uštede na grijanju

– S ovim sistemom se može grijati i hladiti. Potrebna je bunarska voda i struja, ali se ona koristi tek jednom petinom, odnosno za jedan kilovat električne energije dobijemo pet kilovata toplinske – nastavlja on.

Prema računici Despotovih, u optimalnim uvjetima koji podrazumijevaju kuću veličine 150 četvornih metara dobro izoliranu, godišnje je moguće na troškovima grijanja uštedjeti 2900 kuna. Tijekom svojega radnoga vijeka, toplinska pumpa u 25 godina svojem vlasniku može sačuvati ukupno 72.500 kuna.

– S toplinskom pumpom nije potrebno imati ni klimatski uređaj. Način hlađenja je puno zdraviji jer se zrak ne raspršuje, nego se zidovi hlade. Riječ je o pasivnom hlađenju. Bunarska voda cirkulira kroz te površine, a ono što se u tome trenutku troši jest energija za rad bunarske pumpe. Kada ste u jednoj takvoj prostoriji tijekom ljeta, imate osjećaj kao da ste, primjerice u podrumu – objašnjava Despot.

Prvi upiti za ugradnju hrvatske toplinske pumpe stigli su već na adresu Despotovih. Najviše ih je iz okolice Zagreba. Po svojem kapacitetu, za sada su namijenjene kućama, a do iduće godine planiraju ih \"pojačati\" kako bi bili primjereni i za veće stambene objekte poput zgrada.

– Računamo da će za otprilike dvije godine, kada se ljudi bolje upoznaju s time, 90 posto njih ugrađivati toplinske pumpe u domove – vjeruje Velimir Despot.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

OM
omer
06:35 07.01.2013.

Pa sretno mu bilo, s obzorom da sam radio i jednoj našoj velikoj firmi u razvoju, odjel inovatorstvo jako dobro znam koiko je truda , vremena, volje, i najvažnije novaca utrošeno u izum , sad predstoji marketinški dio posla, a s obzirom na krizu mislim da će ipak uspjeti, i za nekoiko godina to će biti možda jako poznati proizvod, Made in CRO.

MA
MahnitiTapir
08:46 07.01.2013.

Drago mi je vidjeti priču o razvoju novog proizvoda, ali imam par nejasnoća. 1. Ako se ljeti zidovi hlade bunarskom vodom koja je temperature cca. 10-ak stupnjeva, zar to neće dovesti do kondenzacije vlage na zidovima? 2. Pratično sve priče koje sam pročitao o kombinaciji toplinske pumpe i bunara traže dva bunara, međusobno razmaknuta barem 10-15 metara. Iz jednoga se uzima hladna a u drugi vraća zagrijana voda. 3. Ako nije dostupna arteška voda, polažu se cijevi na jedan od dva načina: 1. bušenjem 70 metara duboko; 2.) otkopavanjem 2 metra tla i zakapanjem cijevi na tu dubinu. Nije mi jasno na što se odnosi cijena od 15.000 kn +pdv? Samo na pumpu? Pa svaki klima uređaj je toplinska pumpa, samo što kao medij koristi zrak. Ako je tako, 15.000 kn nije baš povoljna cijena. Općenito, toplinske pumpe same po sebi nisu pretjerano skupe ali je skupo sve to što ih prati (ako nije dostupna veća količina vode na mjestru ugradnje). Bilo kako bilo, puno sreće u borbi sa bankama i državnom birokracijom.

DE
DEV
09:26 07.01.2013.

1. Kod površinskog pasivnog hlađenja kad je cijeli sustav pravilno dimenzioniran ne dolazi do vlaženja površina ali ako ipak dođe do kondenzacije ugrađuje se regulacija koja prati sve parametre u sustavu i prema tome regulira protok vode. 2.Točno,samo što razmak ne mora biti baš toliki. 3.Točno. Ukoliko je dostupna podzemna voda taj sistem ima najveći stupanj iskorištenja. 4. Te klime o kojima pričaš su daleko manje snage i puno manje ekonomičnosti. Toplinske pumpe zrak-voda su puno skuplje.