Sjajna je turistička godina iz Osječko-baranjske županije. Zabilježili su lani 40 posto više dolazaka i 33 posto više noćenja u odnosu na 2021. Ostvareno je prošle godine 240.085 noćenja i 112.183 dolazaka.
- Rekordne su ovo brojke čak i u odnosu na 2019. godinu koja je na razini Hrvatske, pa tako i Osječko-baranjske županije bila rekordna godina u turizmu. U odnosu na 2019. godinu ostvareno je 2,6 posto više noćenja i 0,96 posto više dolazaka. Pandemija je obilježila 2020. i 2021. godinu pa su i turistički pokazatelji bili nešto niži i većinu gostiju na istoku Hrvatske činili su domaći gosti. U prošloj godini bilježimo povećanje noćenja stranih turista za 7 posto u odnosu na 2019. , što pokazuje porast interesa za Osječko-baranjsku županiju kao kontinentalnu destinaciju prepoznatu i izvan granica RH – zadovoljni su Osječko-baranjskoj županiji.
Područje Turističke zajednice Baranje bilježi porast od 32,5 posto noćenja u odnosu na 2019., a u gradu Osijeku je ostvaren rast od 3,6 posto noćenja u odnosu na istu godinu. Ako se gleda prostorno, više od pola noćenja je ostvareno u Osijeku, odnosno 57 posto, dok je na području Baranja realizirano 17 posto, a na području Đakova 8 posto od ukupnog broja noćenja u Osječko-baranjskoj županiji.
- Rekord u prošloj godini čvrsto drži rujan, kada je zabilježeno čak 31.548 noćenja. Rekord je to i u povijesti Osječko-baranjske županije jer je prvi mjesec ikad u kojem je ostvareno više od 30.000 noćenja. Očekivano za kontinent, povećan broj dolazaka i noćenja uz rujan, ostvaren je i svibnju i listopadu. No, prošle godine bilježimo povećanje broja turista i u ljetnim mjesecima, osobito u lipnju i kolovozu – rekao je Mislav Matišić, savjetnik u Turističkoj zajednici Osječko-baranjske županije.
Udio domaćih gostiju i dalje prelazi polovinu ukupnog broja i za 2022. godinu iznosi 57 posto, slijede gosti iz Njemačke sa 6 posto, Mađarske s 3, te Srbije, Bosne i Hercegovine, Poljske i Slovenije s nešto manje od 3 posto.Razlog kontinuiranom povećanju dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista između ostalog leži i u organizaciji velikih i sve više međunarodno poznatih manifestacija.
- Kada govorimo o turističkim dolascima, vrlo važan segment je organizacija manifestacija, sami organiziramo Večer vina i umjetnosti i HeadOnEast. A ne moramo posebno isticati koliko za broj noćenja znače jedni Đakovački vezovi i Ribarski dani u Kopačevu. Mislim da nitko osim Grada Zagreba nema toliko manifestacija tijekom cijele godine i time se ponosimo – rekao je Matišić.
- Jednako tako, Osječko-baranjska županija i Turistička zajednica Osječko-baranjske županije nizom infrastrukturnih i marketinških projekata te potporama u turizmu nastoje biti podrška djelatnicima u turizmu. Pa se tijekom prošle godine povećala i ponuda smještaja na području županije, gdje bilježimo 16,8 posto više objekata koji pružaju uslugu smještaja – ističu, pak, u županijskoj upravi.
Godina iza nas bila je rekordna i za Park prirode Kopački rit, izbrojali su 46.070 posjetitelja, što je povećanje od 27 posto u odnosu na 2021. i deset posto u odnosu na do sada rekordnu 2019. godinu. Tome je svakako doprinijelo i otvorenje Posjetiteljsko-edukacijskog centra Tikveš lani u svibnju, mjesecu koji također bilježi povijesni rekord, a on iznosi 11.000 posjetitelja u mjesec dana.
Da se rast broja turista kao i širenje turističke ponude nastave i u 2023. godini pobrinut će se, uz Kopački rit i manifestacije koje nas očekuju u prvoj trećini ove godine.
Prvi nas očekuje WineOS, sajam vina i delicija koji se osmi put održava ove godine i to već za desetak dana, točnije 13. i 14. siječnja. Nakon toga, u sva četiri vinogorja Osječko-baranjske županije bit će upriličena proslava Vincekova 20 i 21. siječnja. Nakon otvaranja nove vinske sezone slijede manifestacije koje njeguju pokladne običaje i organiziraju se širom županije, a od kojih izdvajamo Đakovačke bušare 11. i 12. veljače i Buše u Baranji od 18. do 22. veljače, a dolazak proljeća će potvrditi tradicionalni Proljetni vašar u Karancu koji će se održati 2. travnja ove godine.
VIDEO Zavirite u Muzej mamurluka u Vlaškoj 55
Kada ćemo prihvatiti da ovdje ne širimo turizam nego poljoprovredu. Hrana nam treba na ovoj plodnoj zemlji, a ne reklamirati fiš i čobanac, izuzetno štetnu hranu.