Od 18. siječnja NASA će pažljivo osluškivati signale s Marsa. Zanima ih hoće li znakove života pokazati sonda Mars Phoenix. Robotski se laboratorij meko spustio 25. svibnja 2008. u sjevernome polarnom predjelu.
Misija je imala dva cilja: potragu za geološkom poviješću vode na crvenom planetu, a ona bi trebala biti ključ za klimatološku povijest, kao i procjenu koliko će ubuduće biti lako ili teško na Marsu utemeljiti trajno ljudsko boravište. Osnovni program toga robotskog laboratorija zamišljen je za 90 sola (92 zemaljska dana), ali se njegov život produžio za još gotovo dva mjeseca. Toliko je trajalo kratko ljeto, a potom su uslijedila tri vrlo hladna godišnja doba. Znanstvenicima je produljenje misije pobudilo nadu da bi naprava možda mogla preživjeti mrak i opake hladnoće Marsove polarne zime. Koliko opake? Toliko da su znanstvenici deset svjetskih sveučilišta, koji su prvi put vođenje takve misije preuzeli od NASA-e, očekivali da će Phonex biti zatrpan metar debelim snježnim pokrivačem - ugljikova dioksida!
Iščekuje se "Halo, svijete!"
Misija je službeno proglašena završenom 10. studenoga 2008. godine nakon što se sa sondom prekinula veza. Elektronički sustavi su, međutim, koncipirani tako da se sve naprave, kako laboratorijske, tako i komunikacijske i energetske, pripremilo za zimski san.
S dolaskom proljeća na Marsu postoji mala vjerojatnost da bi gotovo tri četvorna metra lepezastih fotonaponskih kolektora Phoenixa mogli baterije napuniti dovoljno da počne programirani proces "odmrzavanja" njegovih uređaja. Signal "Halo, svijete!" iz Phoenixa, što je znak da je počelo njegovo buđenje iz zimskoga sna, osluškivat će se i prenijeti putem orbitera 2001 Mars Odyssey.
Letjelica će 18., 19. i 20. siječnja po deset puta na dan protutnjati iznad Phoenixa, te će poslužiti kao prijenosnik signala prema Zemlji.
Pesimistični su, ali...
- Ne očekujemo da je Phoenix preživio i zapravo ništa ne očekujemo - kaže Chad Edwards, šef telekomunikacija programa istraživanja Marsa u laboratoriju Jet Propulsion u Pasadeni.
- Ako se, međutim, Phoenix uspio probuditi, Odyssey će to čuti i prenijeti nam!
Sada je područje gdje je Phoenix sletio osunčano otprilike onoliko koliko je sunca bilo i kad je sletio: Sunce je iznad obzora 17 sati na dan. Uspostavljanje veze predviđeno je i za veljaču i ožujak, ali to je samo rezerva s još manje izgleda. Ova tri dana, kad Odyssey nadlijeće Phoenixovu regiju, znanstveniku će mnogo reći. Ako se unatoč pesimizmu znanstvenika letjelica probudi, bit će to znanstveno slavlje! Izazov je zapravo u tome kako isti krajolik Marsa u oštrim klimatskim prilikama izgleda poslije jednogodišnjeg ciklusa. Ne uspije li uspostavljanje veze, bit će to svejedno korisno iskustvo za projektiranje budućih veza, ali i vježba za razmatranje hitnih postupaka kad u nekom drugom slučaju okolnosti krenu naopako.
\"Letjelica će 18., 19. i 20. siječnja po deset puta na dan protutnjati iznad Phoenixa...\" Eto kako to \"novinar\" Kiš zamišlja: letjelica iznad Marsa, koja leti u zrakopraznom prostoru, za njega TUTNJI??? Baš slatko... Šteta što \"novinar\" nije bio na prvom satu fizike u pučkoj školi.... mnoge bi mu stvari bile jasnije...