Osobna iskaznica prosječnog hrvatskog premijera i ministra

Hrvatska bi nakon rujanskih izbora, ako se uspije posložiti većina u Saboru, trebala dobiti četrnaestu Vladu.

Premijerske ambicije zasad su jasno iskazali čelnici SDP-a, HDZ-a i Mosta Zoran Milanović, Andrej Plenković i Božo Petrov, ali i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Pretendenata na ministarske fotelje, naravno, ima mnogo više.

Vlade od 2000. dosad

A tko ima nakon izbora sljedećeg mjeseca najviše šanse da zasjedne u Banske dvore, možda otkriva istraživanje Večernjeg lista o prosječnom hrvatskom premijeru i ministru. Da bismo do tog prosjeka došli, analizirali smo podatke o dobi kad su imenovani, spolu, porijeklu, struci, bračnom statusu i broju djece svih 11 dosadašnjih hrvatskih predsjednika Vlade i svih ministara od Vlade Ivice Račana pa do aktualne Vlade Tihomira Oreškovića. Ministre iz vlada prije 2000. nismo uzeli u obzir jer su se u njima izmijenili brojni ljudi, nekima od njih mandati su vrlo kratko trajali, a i podaci o njima nisu baš dostupni.

Najmlađi ministar bio je Ivica Pančić, a najmlađa ministrica Bianca Matković

Hrvatska je tako dosad imala ukupno 11 premijera, a samo jedna od njih bila je žena. Prosjek njihovih godina u trenutku kad su postajali premijeri je 52,8. Pri tome je sa 45 godina Zoran Milanović bio najmlađi hrvatski premijer, dok je Josip Manolić imao 70 godina kad je preuzeo Vladu 1990.

Najviše je hrvatskih premijera završilo pravni fakultet, njih sedam, dok su dvojica kemičari. Jedan je završio komparativnu književnost, a jedan arhitektonsko-građevinski fakultet. Što se tiče mjesta rođenja, najviše ih je iz Zagreba i Slavonije, po troje. Ostali su iz Zagorja, Podravine, Like, Dalmacije i Primorja.

Svi su, osim Jadranke Kosor, bili u braku kad su vodili Vladu, a prosječno imaju dvoje djece. Po svim tim kriterijima najbliži je prosječnom hrvatskom premijeru bio Ivica Račan. On je, doduše, bio tri godine stariji od prosjeka, no porijeklom je Slavonac, završio je pravo, bio je oženjen i ima dvoje djece.

Kroz formalno sedam hrvatskih vlada od 2000. dosad prošao je ukupno 121 ministar i potpredsjednik. Ivica Račan u četiri godine mandata do 2000. do 2003. imao je dvije vlade s ukupno 34 člana, dok su dvije vlade Ive Sanadera i jedna Vlada Jadranke Kosor od 2003. do 2011. imale ukupno 35 ministara i potpredsjednika.

Kroz Milanovićevu Vladu od 2011. do 2015. prošlo je 29, a kroz aktualnu Oreškovićevu Vladu 23 ministra. Pri tome je u svim tim vladama bila samo 21 ministrica. Prosjek godina svih ministara od 2000. dosad je 46,9. Pri tome Ivica Pančić, koji je početkom 2000. s nepune 32 godine preuzeo resor branitelja, nosi titulu najmlađeg ministra.

Najstariji je pak Božo Biškupić koji je sa 65 godina imenovan za ministra kulture u prvoj Sanaderovoj Vladi. Golema većina hrvatskih ministara je u braku. Što se tiče njihove najčešće struke, najviše ima ekonomista – 25, a slijede oni koji su završili neki od studija na filozofskom fakultetu – 21. 

Prosječna ministrica ima 48,4 godine, završila je Filozofski fakultet i iz Zagreba je

Pravo je završilo 18 ministara, a medicinu 17. Dalmacija je s 36 ministara vodeća gledajući regionalnu pripadnost, dok su u Zagrebu rođena njih 22. Slavonaca u ministarskim foteljama dosad je bilo 17, a iz Istre, Rijeke i Primorja stiglo je 13 ministara. Bilogora je podarila sedam hrvatskih ministara. Osim Zagreba, što se tiče gradova, najviše je ministara iz Splita – 8 i Rijeke – 7. Na trećem je mjestu pak Bjelovar sa šest ministara.

Tako, primjerice, u Zagrebu jedan ministar dolazi na svakih 35.000 stanovnika, a u Bjelovaru na svakih 6700 stanovnika. No još veću vjerojatnost da uđu u Vladu imaju Pakračani jer je taj grad od 8500 stanovnika podario troje članova Vlade. Hrvatski ministar ima prosječno dvoje djece.

A sve te kriterije o prosječnom hrvatskom ministru zadovoljava Branko Grčić, koji je bio potpredsjednik Vlade i vodio resor regionalnog razvoja u Milanovićevoj Vladi. On je ušao u Vladu s 47 godina, ekonomist je, Dalmatinac, oženjen je i ima dvoje djece. Prosječna hrvatska ministrica ima 48,4 godine i udana je. Najmlađa među njima je Bianca Matković koja je imala 35 godina kad je imenovana u Vladu Jadranke Kosor, a najstarija je Marina Matulović Dropulić koja je 2003., kad je postala ministricom u Sanaderovoj Vladi, imala 61 godinu. Najzastupljeniji fakultet među njima je filozofski fakultet koji je završilo pet ministrica, a slijede četiri ekonomistice i četiri pravnice.

Tri Slavonke

Najviše je ministrica rođeno u Zagrebu – šest, a u Slavoniji tri. Iz Dalmacije i Primorja u Vladu su stigle samo po dvije ministrice. Članica hrvatske Vlade ima prosječno jedno ili dvoje djece.

Najbliža prosječnoj hrvatskoj ministrici je Andrea Zlatar-Violić. Ona je imala 50 godina kad je postala ministrica kulture u Milanovićevoj Vladi, rođena je u Zagrebu, završila je Filozofski fakultet, udana je i ima jedno dijete. 

>> Budak: Jokića zovemo da i dalje vodi reformu