Sindikalac Ozren Matijašević procjenjuje da će 40 tisuća građana iskoristiti zakonsku mogućnost i u siječnju iduće godine zatražiti osobni bankrot. Ministarstvo pravosuđa objavilo je Nacrt prijedloga zakona o stečaju potrošača koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2015. Prijedlog omogućuje građanima koji ne mogu plaćati svoje obveze dulje od dva mjeseca, a one prelaze vrijednost triju mjesečnih plaća, odnosno 10.000 kuna ako su nezaposleni, da zatraže osobni bankrot.
Paziti na dostojanstvo
Osobnom bankrotu prethodit će obvezna izvansudska, a onda i sudska nagodba, a tek ako taj postupak ne uspije, na sudu je da na zahtjev građanina proglasi stečaj i dodijeli mu vjerovnika. Stečaj građana vodit će se prema odredbama Stečajnog zakona, u kojemu stoji da je rok za okončanje stečajnog postupka 1,5 godina ako se unovčuje nekretnina dužnika, a devet mjeseci ako ima samo pokretnine. Nakon okončanja stečaja, dužniku se određuje razdoblje “provjere dobrog ponašanja”, koje ne može biti kraće od dvije godine niti dulje od sedam godina, u kojem je pod kontrolom države. Otpis dugova nastupio bi tek nakon isteka razdoblja provjere dobrog ponašanja. Ozren Matijašević uvjeren je da će, bez obzira na sve, dužnici masovno krenuti u osobni bankrot jer će im “donijeti mjesto za stanovanje”.
– Šteta je što zakon nije donesen prije. Da su nas poslušali 2009. godine, mnogi bi ljudi izbjegli odlazak na ulicu – uvjeren je Matijašević. Njegov optimizam proizlazi iz zakonskog prijedloga u kojemu stoji da je “pri unovčenju stečajne mase povjerenik dužan voditi računa o dostojanstvu potrošača i njegovim osnovnim životnim potrebama” te odredbe koja kaže da “potrošač može predložiti da se do zaključenja postupka ili do isteka razdoblja provjere dobrog ponašanja ne prodaje nekretnina koja mu je potrebna za vlastito korištenje ako u vlasništvu nema drugu nekretninu i nema na raspolaganju drugi smještaj niti ga je u mogućnosti osigurati”. Matijašević se nada da će sudovi dosuđivati u korist dužnika te da neće olako davati dopuštenja za prodaju jedinih nekretnina. Direktor HUB-a Zoran Bohaček kaže da nigdje u Europi ne postoji praksa da osoba kojoj se otpisuje dug može ostati vlasnik nekretnine, već se može razgovarati o rokovima prodaje. No, tko se uspije nagoditi, banke ne pokreću prisilnu prodaju.
Za život 480 kuna
– Što se nas tiče, posve je u redu da dužniku za život ostane iznos prema propisima iz sustava socijalne skrbi, 480 kuna za samca i po 320 kuna za dijete, jer u većini slučajeva sada nemaju ni to. Logična mi je i kontrola ponašanja dužnika u određenom razdoblju jer su mnogi građani došli u probleme jer nisu bili u stanju voditi računa o svojom imovini – tvrdi Matijašević koji će, međutim, zatražiti da se izmijeni odredba o plaćanju predujma.
Prema prijedlogu, onaj tko zatraži osobni bankrot mora platiti 1000 kuna predujma za vođenje postupka, a i troškovi povjerenika namirivat će se iz prodaje njegove imovine, i to od 2 do 4 posto vrijednosti imovine.
– Za ljude koji su pod ovrhama i ne mogu vraćati dugove tisuću kuna je golem teret. Socijalna država pokazat će smisao svog postojanja ako preuzme uplatu predujma – kaže Matijašević.
>> Elektronička dražba u izmijenjenom Ovršnom zakonu, u pripremi i institut osobnog bankrota
...treba povesti javnu raspravu o visinama javnobilježničkih naknada.... troškova solemnizacije.... visine odvjetničkih usluga.... izdavanja računa.... naplaćivanja rada a ne propisanih nameta i taksi za ništa ili nerad... pogodovanje javnim bilježnicima s dodjelom poslova ovršivanja.... (ovrha 100 kn, troškovi 200 kn)...