Početkom rujna stupa na snagu novi Stečajni zakon na osnovi kojega će država poslati u stečaj 19 tisuća dugotrajno blokiranih tvrtki koje duguju oko 20 milijardi kuna. Povrh toga, kreću stečajevi po službenoj dužnosti za sve koji probiju blokadu od 120 dana, o čemu razgovaramo s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem.
Slijedi li nam stečajni tornado?
Proces ulaska u stečaj tvrtki koje se prvog dana primjene zakona kvalificiraju za stečaj rastegnut će se na godinu dana. Zasigurno će u toj prvog fazi primjene uslijediti povećanje broja stečajnih predmeta, a o vjerovnicima i dužnicima ovisit će koliko će trajati postupci. Stečajni postupci se danas, unatoč pravilu o kaznenoj i građanskoj odgovornosti, pokreću prekasno ili se uopće ne pokreću, a pravodobno i strože pokretanje stečajnih postupaka potrebno je da se ojača kultura ispunjavanja poslovnih obveza i odgovornosti. Tvrtke će ulaziti u stečaj prema kriteriju dužine blokade jer ne možemo ni sudove preopteretiti. Kada shvate da će država pokretati stečajeve po službenoj dužnosti, nadam se da će i poduzetnici podmiriti dugove te početi normalno poslovati. Mi, na žalost, nemamo previše pozitivnih primjera nastavka poslovanja u stečaju, ali vraćamo mogućnost nastavka poslovanja i u stečaju. Stečaj nekima može biti i prilika za novi početak, a kome ni to nije dovoljno, nestat će s tržišta i neće proizvoditi nered.
Pozicija vjerovnika
Stečajevi su dosad uglavnom bili sami sebi svrha. Što se može promijeniti?
Vraćamo stečajni plan i mogućnost poslovanja, trošak postupka stečaja bitno će se smanjiti, dosad je često prelazio vrijednost stečajne imovine. To je bilo potpuno besmisleno. Naglašena je i pozicija vjerovnika.
Koliko bi po novome mogli trajati stečajevi?
Među 28 članica EU mi smo na 24. mjestu po duljini trajanja stečaja. U prosjeku je to tri godine kod nas, dok u EU stečajevi traju godinu i pol. S ovim promjenama trebamo se uklopiti u taj prosjek, a nadamo se da će biti i kraći. U novom zakonu naglasili smo i značaj vjerovnika kao gospodara stečajnog procesa, jer u pitanju je njegovo potraživanje. Rokove ćemo skratiti i kroz izmjene drugih zakona. Protiv fikus tvrtki, primjerice, vodi se na tisuće sporova, što će se najprije privremeno suspendirati, a onda i obustaviti jer takvo sudovanje nema smisla. Vjerovnike je koštao taj postupak, opteretio je sud, a kad bi postupak i završio zadovoljavajuće za vjerovnika, presuda mu nije značila ništa jer se više ne bi imao odakle naplatiti.
Što će biti s tvrtkama koje 1. rujna dospiju pod blokadu. Hoće li one za 120 dana automatski u stečaj?
Naravno, a objavit ćemo i popis svih tvrtki koje su u blokadi duljoj od 120 dana.
Pretpostavljam da će krenuti deblokade računa na jedan dan kako bi se izbjegao taj automatizam. Kako na to gledate?
Nije stečaj po službenoj dužnosti jedini kriterij za otvaranje stečaja. Tu su vjerovnici da vode računa o svojoj imovini i, ako je u pitanju velika prezaduženost, oni, primjerice, mogu pokrenuti stečaj dva dana od nastanka neplaćanja. Stečajni su razlozi prezaduženost, nesposobnost za plaćanje, među kojima i neisplata plaće.
Znači li to da idućeg 1. svibnja neće biti tvrtki koje nisu isplatile tri plaće radnicima?
To bi trebao biti rezultat ovih promjena, ali to će, naravno, ovisiti i o dužniku i o vjerovnicima, u ovom slučaju trgovačkom društvu i zaposlenicima.
Što je s osobnim bankrotom građana?
Zakon je pripremljen, šaljemo ga na sjednicu Vlade i bit će na prvom jesenskom zasjedanju Sabora. Nitko građane neće otjerati u stečaj, oni će o tome dobrovoljno odlučivati, a mi ćemo, nakon što zakon bude donesen, a prije stupanja na snagu, pokrenuti edukacijsku kampanju kako bi ljudima objasnili sve rizike i mogućnosti osobnog bankrota. Teška je to mjera za građane jer im prijeti da ostanu bez imovine, a prije otpisa duga pred njima je i razdoblje kušnje. Velik je to rizik, velika je odgovornost i sudova i građana koji će se odlučiti na to rješenje, naša je dužnost da ih informiramo o svemu.
Podjela rizika kod kredita
Očekujete li da će građani ulaziti u osobne bankrote?
Iskustvo Slovenije, Češke, Mađarske i Austrije pokazuje da su građani oprezni na početku. Bilo bi puno bolje da ih ne bude jer bi to značilo da građani podmiruju svoje obveze.
Prije godinu dana mijenjao se Ovršni zakon, slijede li nove izmjene?
Pratili smo primjenu zakona, uočili neke nelogičnosti i ići ćemo s hitnim izmjenama. Vraćaju se upozorenja prije pokretanja ovrhe jer se jako puno ljudi žali da nisu znali za dugove. Također, uvest će se automatsko vraćanje novca ako ste ovršeni, a već ste platili dug.
Ministar financija rekao je da se konzultira s vama oko zakona o stambenom kreditiranju?
Taj je zakon u ranoj fazi izrade. Polazimo od toga da nije u redu da sav rizik pri uzimanju kredita bude na korisnicima. Te rizike treba ujednačiti.
>> Od 1. siječnja 2016. osobni bankrot za 20.000 ljudi
>> Karamarko: Hrvatska je u drami, a ovršni zakon je brutalan
Postovani. Temeljem izjava ministra Orsata da ce poduzetnici odgovarati svojom privatnom imovinom imam potrebu da trazim odgovor. Da nije tužno, bilo bi smiješno. Naime, D.o.o. Firma znaci 'drustvo sa ograničenom odgovornošću', odnosno, vlasnik firme i njegova firma su dvijerazličite pravne osobe. Ovakvim zakonom dolazi do proboja osobnosti, te pada na ustavnom sudu dok si rekao keks, a po mom bi sa time trebao pasti i neupuceni ministar koji ne zna ono sto se ući na prvoj godini prava. S druge strane, zanima me sto kada kriza dodje na vrata, pa drzava/ministarstva počnu kasniti sa plaćama. Da li to znaci da bi se ministru trebala oduzeti imovina? Da imaju pameti i da žele, donijeli bi zakone koji bi imali smisla i bili dugoročni, a ne ove gluposti. Znaci pitanje. Da li ce ministar jamciti svojom imovinom neuspjeh ili stetu nastalu njegovim idejama. Molim odgovor