Ostojić: Ministarstvo zdravstva bit će ministarstvo zdravlja

Doktor Rajko Ostojić, specijalist internist - gastroenterolog, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i SDP-ov saborski zastupnik, želi se, kaže, pobijedi li na izborima Kukuriku koalicija, prihvatiti posla ministra zdravstva. U slobodno vrijeme voli šetnje, a opušta se uz glazbu poznatih grupa U2 i REM. Postane li ministar, svoje snage neće trošiti na politiziranje već na unapređenje zdravstvenog sustava.

Kakvo zdravstvo, prema vašoj ocjeni, po isteku mandata Hrvatima ostavlja ministar Darko Milinović?

Jedina dobra stvar koju ministar Milinović ostavlja je e-recept. U svim ostalim segmentima, od primarne zdravstvene zaštite, nacionalne politike lijekova, hitne pomoći pa sve do bolničkog sustava, stanje nije dobro. Najbolja ocjena njegova mandata je ona koju su mu dali pacijenti, a oni kažu da su liste čekanja dulje za 30 posto nego na početku njegova mandata i da je to njegov poraz.

Takve tvrdnje u suprotnosti su s podacima koje je predstavio ministar Milinović, a govore da su liste čekanja skraćene za 30 do 60 posto?

Ponavljam, nije važno što govori pozicija ili opozicija nego ono što kažu građani, a njima je, iz dana u dan, sve teže naručiti se na preglede, dijagnostičke postupke i operacije. Ključni problem je u rascjepkanosti hrvatskog zdravstvenog sustava, koji funkcionira kao sustav feuda. Liječnici opće medicine su, ne svojom krivnjom, postali zakupci i privatnici, a nema ni horizontalne niti vertikalne povezanosti u bolničkom sustavu. Zato pacijenti, nakon pregleda, ne mogu na jednom mjestu obaviti laboratorijsku i rentgensku pretragu, pa lutaju od vrata do vrata, a liste čekanja se produljuju.

Kakva je vaša procjena financijskog stanja zdravstvenog sustava?

To treba točno utvrditi kako bi, dobijemo li izbore, mogli imati “clean start”. Strah me što ćemo pronaći, jer, iako Ministarstvo zdravstva nema veliki proračun, HZZO-ov je golem. Zabrinut sam zbog tri razloga: prvi je da ni jedan ugovor koji je HZZO sklopio s privatnim poliklinikama nije bio dostupan javnosti pod krinkom poslovne tajne. Naime, u tim ugovorima krije se diskrecijsko pravo da privatnik 10 posto neobavljenih, a ugovorenih pretraga može prebaciti na drugu pretragu. Obično se prebacuju pretrage s velikim materijalnim troškovima, poput stentova i katetera, u pretrage s malo troškova poput ultrazvuka. Nadalje, zabrinjava i činjenica da postoje ugovori koji privatnicima, poput onog za PET/CT s Medikolom, daju monopol na skupe pretrage. Treći problem je diskriminacija cijena za, primjerice, gastroskopiju koja realno stoji 250 kuna, HZZO plaća 180. Sve takve “jeftine” pretrage su “ostavljene” bolnicama, dok skuplje dobivaju privatnici.

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od ponedjeljka