Mjesečnik Banka je u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja u ponedjeljak je organizirao prvi okrugli stol u sklopu projekta Analiza zdravstvenog sustava.
– Smanjivanje stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za dva postotna boda, sa 15 na 13 posto, u funkciji je rasterećenja gospodarstva i poticanja otvaranja novih radnih mjesta – izjavio je ministar zdravlja Rajko Ostojić i dodao kako će se nastali manjak u ovoj godini alimentirati iz državnog proračuna.
Najavljena mjera u skladu je s jednom od preporuka glavnog ekonomiste Banke za međunarodna plaćanja (BIS-a) Dubravka Mihaljeka koji je na temelju svoje analize mogućnosti financiranja zdravstva u uvjetima recentne fiskalne krize preporučio smanjivanje udjela financiranja zdravstva preko državnog zdravstvenog osiguranja i povećanje udjela financiranja iz proračuna, ističe se u priopćenju.
Ključne mjere ministra Ostojića
Ministar zdravlja Ostojić naglasio je ključne mjere u svom resoru za ovu godinu. To su: restrukturiranje i racionalizacija akutnih bolničkih kapaciteta kroz masterplan, okrupnjavanje bolničke nabave električne energije, poštanskih usluga i potrošnih materijala, racionalizacija nezdravstvenih djelatnosti bolnica kroz outsourcing i spin-off, dodaje se u priopćenju.
– Sutra imam razgovor sa sindikatima. U cilju racionalizacije planiramo izdvajanje nezdravstvenih djelatnosti, pitanje je samo hoće li to biti outsourcing ili spin-off. U slučaju 'spin-offa', nezdravstvene djelatnosti izdvojile bi se u posebnu tvrtku koja bi ostala u vlasništvu države, a ako dođe do outsourcinga, te djelatnosti preuzele bi privatne tvrtke – izjavio je ministar Ostojić. Među mjerama su i izrada nacionalne klasifikacije i okrupnjavanje tenderske nabave financijski "najtežih" medicinskih proizvoda i ugradbenih materijala, ograničenje porasta potrošnje lijekova na recept te poticanje razvoja privatnih zdravstvenih osiguranja koja bi preuzela dio potražnje za zdravstvenom zaštitom. U 2012. bit će potrebno financirati novi ustroj službe hitne medicinske pomoći za koju je potrebno oko 117 milijuna kuna, rekao je.
Predviđeni troškovi lijekova na recept su oko 260 milijuna kuna, a tu je i "kostur iz ormara", kako Ostojić naziva 230 milijuna kuna vrijedne obveze koje nastaju primjenom novih prava iz kolektivnih ugovora za zdravstvo, novčane obveze za koje je prošla vlada tvrdila da ih neće biti. Osim novog ustroja hitne pomoći, prioritet ministra je i smanjivanje liste čekanja kroz otvaranje dnevnih bolnica, nabave medicinske opreme i sinergiju javnog i privatnog sektora.
Švaljek: Povećalo se zadovoljstvo građana sa sustavom
Na okruglom stolu je, osim ministra Ostojića i analitičara Mihaljeka sudjelovala i ravnateljica EIZ-a Sandra Švaljek koja je ocijenila dosege posljednje zdravstvene reforme. Švaljek je kazala da je reforma osigurala stabilnost financija zdravstvenog, smanjila bolovanja, a povećalo se zadovoljstvo građana sa sustavom.
– Građani su svjesni činjenice da je zdravstveni sustav izdašno financiran i misle da bi se u slučaju dodatnih ulaganja u javnom sektoru prioritet trebalo dati obrazovanju, a ne zdravstvenoj zaštiti. Po tome se razlikujemo od drugih tranzicijskih zemalja – napomenula je Švaljek.
Za Dubravka Mihaljeka glavni problem u financiranju zdravstva je taj što troškovi zdravstva rastu brže od BDP-a, ne samo u Hrvatskoj već i u drugim zemljama zbog čega su javne financije mnogih zemalja pod pritiskom.
Ministre Ostojiću.....da li su \"kostur u ormaru\" i sva ona vozila hitne medicinske pomoći ,koje vam je bivša vlada ostavila ovih dana,da vi onako ponosno dijelite ključeve ?