Ostojić: Vojska ne može primjenjivati silu u nadzoru državne granice

Danas je održana zatvorena sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na kojoj se raspravljalo o izvješću o poslovima nadzora koje je Ured vijeća za nacionalnu sigurnost proveo tijekom prošle godine u svrhu kontrole poštivanja Ustavom zajamčenih prava građana, izvješću o radu Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) za prošlu godinu te o godišnjem izvješću o radu vojne sigurnosne-obavještajne agencije za 2019., što su sve klasificirani podaci.

Nakon trosatne zatvorene sjednice ponešto o raspravi novinarima je kazao predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost SDP-ov Ranko Ostojić.

– Odbor je prihvatio izvješće SOA-e, kao i Ureda vijeća. Moram napomenuti, Ured vijeća je važan zato što utvrđuje je li bilo profesionalnih nezakonitosti u radu i s tim smo se izvješćem također složili. Ovaj parlamentarni nadzor, pa i dužina rasprave, pokazuju da je vrlo bitan segment i razgovor sa saborskim zastupnicima. Dogovorili smo se također da ćemo biti i u situaciji da eventualno, za dodatne informacije budemo pozvani u SOA-u, prema našem nahođenju. Izrazio sam zadovoljstvo time kojom brzinom dobivamo odgovore od SOA-e, s čime su se svi složili. A detalje o tome o čemu je sve bilo govora i koje su stvari sve istaknute, ne mogu govoriti. To je puno šire nego javno izvješće SOA-e. Imali smo vrlo kvalitetnu prezentaciju i većina saborskih zastupnika izrazilo je zadovoljstvo načinom na koji nam je prezentiran rad SOA-e za prošli godinu – kazao je Ostojić. Upitan je li se govorilo i o migrantima, Ostojić je najprije uzvratio da se govorilo “o svemu, o sigurnosnom okruženju u svim elementima”.

– Taj problem s migrantima bio je i lani. Naravno da se u diskusiji govorilo i o onome, o detaljima, koji se sad događaju. Imali smo vrlo kvalitetne i iscrpne odgovore od ravnatelja SOA-e, i to je bilo vrlo dobro odrađeno. Uostalom, saborski zastupnici shvaćaju i svoj dio odgovornosti. Razgovarali smo i o sigurnosnim provjerama i o određenim konkretnim slučajevima, no radi zakona i onoga što me obvezuje moram čuvati povjerljivost samih informacija koje smo dobili na Odboru – dodao je Ostojić nakon čijih je riječi, vezano uz sigurnosne provjere, uslijedilo pitanje o slučaju nedavno smijenjenog glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića.

– Razgovarali smo o svim temama koje su istaknute i u javnom izvješću SOA-e, što je dobro, i što inače podržavamo kao transparentni dio. Dobili smo i puno širu sliku o složenom sigurnosnom okruženju, ali ne mogu govoriti o detaljima, niti o konkretnim informacijama i slučajevima koji su bili tema razgovora – bilo je jedino što je Ostojić mogao reći. Novinari su potom zaključili da su na sjednici bila postavljena i pitanja o bivšoj predsjednici države i Draganu Lozančiću, te što je sa slučajem Lozančić i zahtjevima Odbora.

– Nemojte vi mene sad navlačiti na to da vam potvrdim kakva su bila pitanja. Rekao sam vam da su bila pitanja vezana za složenu sigurnosnu situaciju na ovom području. DORH je ostao pri svom stavu da ne pronalazi osnove sumnje po pitanju daljnjeg istraživanja Lozančića – bio je kratak Ostojić.

Kako je uoči sjednice bilo rečeno da se čeka Vijeće za nacionalnu sigurnost, Ostojića se pitalo može li predvidjeti u kojem bi se smjeru mogla razvijati situacija, pogotovo ako će doći i do promjena zakonske regulative.

– Prvo ćemo pričekati samu sjednicu. Istina je da to nije dobro rješenje. Nekada je postojalo rješenje da su predsjednik ili predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost bili dio tog segmenta. To je prije bila normalna stvar, danas više nije tako. No, to ne umanjuje eventualne zaključke koje ćemo svi javno čuti. Ja isto kao i vi, neću pritom biti u nekom privilegiranom položaju pa da ja dobijem nešto više informacija. Siguran sam da je Vijeće tijelo koje usmjerava rad Sigurnosno-obavještajnih agencija po zakonu. Važnije je da oni donesu zaključke, bude li se nešto odnosilo na zakonske izmjene, o kojima bismo mi onda mogli razgovarati – reče Ostojić. A na pitanje koje bi se ovlasti mogle dati vojsci na granici, Ostojić je odgovorio:

– Nema tu pitanja davanja ovlasti. One su zakonom regulirane vrlo jednostavno. Želim podsjetiti kako je MUP do sada redovito tvrdio, i tvrdi, da može obavljati poslove nadzora državne granice i ono što je zakonom propisano. Načelnik glavnog stožera kaže da su oni spremni dati potporu, kao što smo je imali i 2015. Mi smo tada imali kompletnu potporu hrvatske vojske kada smo, primjerice, morali improviziranjem rješavati pitanje tuševa, ili rješavati mogućnosti izviđanja, potpore i gradnje šatorskih naselja. Svega onoga ono što vojska s lakoćom može napraviti, a što je i do sada bilo zakonom predviđeno. Onaj tko misli da bi vojska mogla djelovati i nekim drugim ovlastima, a to je sad već pitanje primjene sile, o tome se mora ozbiljno razgovarati. Ako se opredjeljujemo za to, onda se zna što to znači. Zna se što vojnik radi ako ima neprijatelja na drugoj strani, onda vojnik puca. Ako je došlo do te situacije, onda ćemo vidjeti kako će to izgledati. Siguran sam da će to izazvati ozbiljnu raspravu.

Na kraju, na novinarsku tvrdnju kako će se onda dogovoriti pravila postupanja vojske, Ostojić je rezolutno odgovorio: – Ne, nema tu pravilnika. Tu mora biti zakon. Ustav kaže kada se može primijeniti sila, to mora biti zakonom određeno. U ovom trenutku to nije predviđeno. Vojska ne može primjenjivati silu u nadzoru državne granice. Ona nije ovlaštena za to.