Vađenje iz naftalina afere iz ljeta 2015. nakon koje se Hrvatska povukla iz procesa arbitraže sa Slovenijom oko crtanja morske granice između dviju zemalja sada izravno utječe na pogoršanje diplomatskih odnosa između Hrvatske i Slovenije. Premijer Slovenije Marjan Šarec čak je sazvao hitnu sjednicu slovenskog Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog navodnog djelovanja hrvatske SOA-e u Sloveniji. O pojačanoj dramatici govori i službeni poziv hrvatskom veleposlaniku u Ljubljani Borisu Grgiću na razgovor u slovensko ministarstvo vanjskih poslova uz istodobno povlačenje slovenske veleposlanice u Zagrebu Smiljane Knez “na konzultacije u Ljubljanu”.
POP TV dolio ulje na vatru
Već se nekoliko dana usložnjava politička situacija oko afere, a premijer Šarec je već izjavljivao kako ga zabrinjava hrvatsko ponašanje jer je hrvatska obavještajna služba SOA prisluškivala bivšeg slovenskog arbitra u arbitražnom postupku o granici Jerneja Sekoleca i slovensku dužnosnicu Simonu Drenik kako bi diskreditirala arbitražni proces. Objavom tog razgovora 2015. postalo je jasno da slovenska agentica sa slovenskim sucem u arbitraži izravno dogovara kako za Sloveniju izlobirati što povoljnije razgraničenje koje bi uključivalo davanje Sloveniji oko 90% morskog teritorija u Piranskom zaljevu/Savudrijskoj vali.
Nakon objave tog razgovora, gdje se vidjelo da slovenski sudac lobira kod ostalih sudaca da pogoduju Sloveniji, Hrvatska je arbitražu proglasila nepopravljivo kompromitiranom i u Hrvatskom saboru izglasala odbijanje nastavka procesa. Arbitraža je, međutim, nastavljena i bez RH te Slovenija sada inzistira da RH svejedno prihvati rješenje po arbitraži. Sadašnje inzistiranje na toj staroj priči iz 2015., a Slovenci idu s tezom da imaju dokaze da je razgovore slovenske dužnosnice i suca prisluškivala hrvatska sigurnosno-obavještajna agencija SOA, a ne ona američka ili njemačka, valja staviti u kontekst izbora za EU, jer Šarecova vlada u kojoj je i ministar Erjavec, inkriminiran u aferi 2015., nastoji osnažiti svoj položaj u javnosti.
Priča je dodatno dramatizirana kada je slovenska POP TV u ponedjeljak dolila ulje na vatru tvrdnjom da je posrednik hrvatske Vlade Ivan Tolj, inače najviše pozicionirani predstavnik Styrije u Hrvatskoj, navodno pokušao zaustaviti emitiranje reportaže o prisluškivanju. Zbog toga je stranka Socijalnih demokrata (SD) zatražila hitnu sjednicu slovenskog Vijeća za nacionalnu sigurnost. Slovenska STA javlja da u kabinetu Marjana Šareca kažu da je premijer “zabrinut zbog pokušaja utjecaja hrvatskih predstavnika na izvješćivanje televizije POP TV o djelovanju hrvatske obavještajne službe” te da je riječ o “ozbiljnim navodima” koji zahtijevaju “odgovarajuća objašnjenja”. Takvi su pritisci na medije “nedopustivi i u suprotnosti s temeljnim načelima demokracije”, kažu.
Istoga dana iz Banskih dvora stiže demanti upletenosti hrvatske Vlade i izjava kako “najodlučnije i u potpunosti odbacujemo sve navode o pokušaju bilo kakvog utjecaja Vlade na slovenske medije”. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović podsjeća na bit stvari, da je “činjenica kako je Slovenija prekršila Arbitražni sporazum i time međunarodno pravo, što je rezultiralo propašću arbitraže. Riječ je o pravosudnom skandalu, a ne o obavještajnoj problematici te odbacujemo ovaj pokušaj zamjene teza”.
Predsjednik Odbora Hrvatskog sabora za unutarnju politiku Ranko Ostojić (SDP) zatražio je očitovanje SOA-e te, ne želeći ništa prejudicirati, podsjetio da je sličan pokušaj objede protiv SOA-e u BiH završio tako da je ministar sigurnosti Mektić sada pod istragom tužiteljstva BiH za uznemiravanje i odavanje tajne. Joško Klisović (SDP) kaže da su optužbe o špijunaži slovenski pokušaj pritiska na Hrvatsku da prihvati arbitražnu presudu.
Zaustaviti gradnju mosta
Ova afera dolazi nakon što je u BiH propala ona s optužbom da je SOA vrbovala bh. radikale za terorističke aktivnosti u BiH. Putem istih medija afera se iz BiH prebacila u Sloveniju, a potom je “podebljana” vađenjem iz naftalina afere iz 2015. U oba slučaja Hrvatska je tretirana kao agresorska strana. Da dio bosanskohercegovačke i slovenske politike počinje surađivati u pritisku na RH, vidi se i iz činjenice da je u siječnju član Predsjedništva BiH Željko Komšić posjetio Ljubljanu, uz pomoć Instituta IFIMES-a, te se sastao i s Ernestom Petričem, bivšim predsjednikom Ustavnog suda Slovenije, koji bi navodno trebao bošnjačkoj politici pomoći oko pravnih koraka koji bi zaustavili gradnju Pelješkog mosta.
Pogledajte video usporedbe Hrvatske i Slovenije:
Ja ne vidim tu nikakove osvete samo jos jednu puno vecu sramortu za slovence.