Otac ne može, a država im uskraćuje isplatu alimentacije

Mirta (6) i Maks (8) nakon razvoda roditelja žive s majkom.

Otac im je zbog zdravstvenog stanja proglašen radno nesposobnim i stoga oslobođen plaćanja alimentacije.

Iz ovrhe izuzeto i bolovanje

– Namjeravala sam tražiti privremeno uzdržavanje, prema savjetu znanice. Međutim, neugodno sam se iznenadila kad su mi rekli da moja djeca nemaju pravo na privremeno uzdržavanje jer nemam pravomoćno rješenje o ovrsi. Ispada da država diskriminira djecu zbog nemogućnosti njihova oca da plaća alimentaciju – u nevjerici je ispričala 33-godišnja Ružica P., majka dvoje mališana. Iako država godišnje za oko 2500 djece koja ne primaju alimentaciju izdvaja oko 30 milijuna kuna, Mirta i Maks nisu jedini koje je zbog nezgrapnih zakona zaobišla. Takve je situacije opisala pravobraniteljica za djecu u svom izvješću za 2015., ustvrdivši da su u posebno teškom položaju djeca čiji roditelji nisu radno sposobni.

– Ova su djeca istodobno u nemogućnosti ostvariti pravo na privremeno uzdržavanje jer ne postoji odluka, odnosno ovršna isprava za uzdržavanje. Naime, osnovu za stjecanje privremenog uzdržavanja predstavlja neispunjavanje obveze uzdržavanja na temelju ovršne isprave od strane roditelja koji ne stanuje s djetetom, a u ovakvim slučajevima ovršne isprave nema – objašnjava u izvješću pravobraniteljica Ivana Milas Klarić, upozoravajući na potrebu daljnjeg angažmana na sustavnom rješavanju ovih nelogičnosti.

Uzdržavanje u tom slučaju sud treba potražiti od drugih obveznika uzdržavanja, no u praksi se nejednako tumače mogućnosti uzdržavanja od strane bake i djeda. Pravobraniteljica upozorava na povredu prava djece i nemoć sustava i u slučajevima kada je roditelj obveznik uzdržavanja nezaposlen, nema prihoda ni imovine pa nema ni za sebe. U tim se slučajevima alimentacija ne namiruje ovršnim postupkom. Djeca ostaju bez alimentacije i u slučajevima kad je roditelj uzdržavatelj na bolovanju jer ta su primanja izuzeta iz ovrhe. Pravobraniteljica stoga upozorava da bi Ovršni zakon trebao predvidjeti iznimke kojima bi se zaštitilo djetetovo pravo na uzdržavanje.

Broj prijava pada

Privremeno uzdržavanje, koje traje tri godine, određuje se u iznosu od 50 posto zakonskog minimuma uzdržavanja, koje za dijete do šest godina iznosi 17 posto prosječne plaće, za dijete od sedam do 12 godina 20 posto prosječne plaće, od 13 do 18 godina 22 posto (prosječna plaća u 2015. bila je 5693 kune). Znači, alimentacija koju daje država (i kasnije se namiruje ovrhom) upola je manja od najmanje alimentacije kad ju plaća roditelj.

Zbog neplaćanja alimentacije u 2015. podnesene su 722 prijave, što je 23,8 posto manje u odnosu na 2014. kada je bilo 948 kaznenih djela povrede dužnosti uzdržavanja. U 2013. prijavljeno ih je 934, a u 2012. godini 713, prema podacima MUP-a.