Stanove otete u komunizmu Štromar bi vratio za 10 godina: 'Ako malo pogledate tko živi u njima...'

Bivši ministar graditeljstva Lovro Kuščević, u kratkom mandatu prije nego je pala prva Vlada HDZ-a i Mosta, pripremio je prijedlog Zakona o najmu stanova, koji je prošao javnu raspravu, ali nije stigao u saborsku proceduru.

Problem star 50 i više godina

Prema tom prijedlogu, u roku od pet godina trebala je biti riješena problematika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci, a čiji vlasnici, kojima je imovina oteta tijekom komunizma (uglavnom od 1945. do 1955. godine) ne mogu doći u posjed svojih nekretnina. Kuščevićeva ideja, kako nam prenose u Udruzi vlasništvo i posjed koja zastupa interese vlasnika tih stanova i koja je bila zadovoljna Kuščevićevim nacrtom, bila je da se u saborskom čitanju zakona taj rok skrati na tri godine. Prema tom zakonu, oni zaštićeni najmoprimci koji imaju drugu nekretnine morali bi odmah izaći iz stanova, a tijekom pet godina najamnina koja sada iznosi 2,4 kune po kvadratu dostigla bi tržišnu vrijednost. Nakon pet godina stanovi bi morali biti vraćeni pravim vlasnicima. No, sastavljanjem nove Vlade HDZ-a i HNS-a ministar graditeljstva postao je HNS-ov Predrag Štromar, a Kuščević je dobio resor uprave. No Štromarov pogled na rješenje te problematike razlikuje se od Kuščevićeva, pa se HNS-ov ministar i potpredsjednik Vlade uhvatio pisanja novog zakona. Prema Štromarovu prijedlogu, rok u kojem će se riješiti problem zaštićenih najmoprimaca produljuje se na deset godina! To su nam jučer potvrdili i u Ministarstvu graditeljstva, ali napomenuli su kako prijedlog još nije bio ni na koordinaciji ni kod premijera Plenkovića te da ne mogu obrazlagati detalje. Ističu da se ne radi samo o produljenju roka nego da će se stvari rješavati u etapama.

– Ovaj problem nije riješen 50 i više godina, primjedbe tehničke prirode na zakon imalo je Ministarstvo pravosuđa, ali i ostala ministarstva tražila su da se zakon uskladi s ostalim zakonima, tako da se nije moglo samo pustiti Kuščevićev prijedlog u proceduru. Ovo je svojevrsni kompromis između dviju strana, zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova – komentirali su u Ministarstvu graditeljstva. Ipak, ogradili su se da je moguće da prijedlog zakona (nakon koordinacije itd.) možda i doživi promjene. U Udruzi vlasništvo i posjed i u HDZ-ovim krugovima tumače da se HNS priklanja zaštićenim najmoprimcima, navodeći da je i Srđan Gjurković, potpredsjednik HNS-a zaštićeni najmoprimac. Gjurković nam je potvrdio da jest zaštićeni najmoprimac, ali da nije upućen u detalje novog zakona.

– Siguran sam 99,9 posto da Štromaru sugestija da mijenja Kuščevićev prijedlog zakona nije došla iz redova HDZ-a. A ako malo pogledate tko sve živi u tim stanovima, bit će vam jasno zašto HNS produljuje rok na 10 godina – komentirao nam je izvor iz HDZ-a nezadovoljan HNS-ovim viđenjem Zakona o najmu stanova.

Opasnost odšteta

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu prije tri godine u slučaju Statileo presudio u korist tužitelja – vlasnika stana, a protiv RH, te naložio da se nasljedniku Sergeja Statilea isplati razlika između tržišne i zaštićene najamnine za stan od 67 kvadrata. Odšteta je iznosila oko 10.000 eura. ESLJP je naložio i da se sustavno riješi problem zaštićenih najmoprimaca. Hrvatska do 31. prosinca mora informirati tijela EU u kojoj je fazi donošenje zakona kojim će se napokon početi rješavati ta problematika. Josip Hrastić, tajnik Udruge vlasništvo i posjed, napominje da je Hrvatska jedina zemlja u Europi koja nije riješila pitanje stanova u kojima su zaštićeni najmoprimci. To su riješila čak i Srbija i Slovenija, kroz zakonske rokove od pet, odnosno godinu dana. U Hrvatskoj je ukupno 3740 takvih stanova prosječne veličine 65 kvadrata.

– Vlasnici stanova, iako u njima desetljećima žive zaštićeni najmoprimci, moraju plaćati pričuvu, ali i snositi troškove popravaka, recimo puknute cijevi i sl. kao i renoviranja – opisao je apsurdnost situacije Hrastić.

Ne donese li Hrvatska zakon, dolazi u opasnost da će morati plaćati odštete svim vlasnicima stanova za koje je ESLJP utvrdio da su oštećeni preniskom cijenom najma, nemogućnošću ulaska u svoj posjed itd. Te odštete bile bi ogromne...