Čak 46 posto više je novooboljelih od koronavirusa u ovom tjednu nego u tjednu prije, što je nakon višetjednog blagog rasta prvi veći skok u ovoj godini. Dok smo prva tri dana prošlog tjedna imali 1547 novih slučajeva zaraze, posljednja tri dana zabilježeno je 2265 novih slučajeva.
Opasne zatvorene terase
Bolnice počinju ponovno primati više pacijenata. U najvećoj COVID bolnici, KB-u Dubrava, zadnjih je desetak dana zaustavljen trend pada priljeva pacijenata.
– Od sredine siječnja do prije desetak dana broj pacijenata nam je padao. Međutim, posljednjih desetak dana blago raste – kazao nam je prof. Ivica Lukšić, ravnatelj KB-a Dubrava.
Među dvanaestero osoba preminulih od COVID-a je, nažalost, i dvanaestogodišnje dijete. Prema riječima dr. Vere Katelenić Janković, najmlađa preminula imala je više dijagnoza iz kardiološkog aspekta. Novozaraženih je više u primorskim nego u kontinentalnim dijelovima zemlje. Nema posebnih žarišta, već je riječ o, primjerice, sedam-osam đaka u nekom razredu ili petero do desetero u nekoj firmi, ali i u zdravstvenim ustanovama. Trenutačno je najlošija situacija u Primorsko-goranskoj županiji gdje je potvrđeno 300 novih slučajeva.
VIDEO: Plenković o obustavi primjene cjepiva AstraZenece
Do širenja zaraze došlo je u radnim sredinama zbog veće koncentracije ljudi pa se apelira na rad od kuće ili smjenski rad, a sve škole od ponedjeljka u toj županiji prelaze na online nastavu. Izgledno je da će se mjere nastaviti donositi na razini pojedinih županija. Stručnjaci nemaju dvojbe da je širenje virusa spoj brzoširećih novih varijanti i opuštanja nakon pada zaraze i dolaska cjepiva. Popuštanjem mjera otvorile su se terase, ljudi se u većoj mjeri i slobodnije okupljaju, a to je najveći rizik. Upravo odgovornost svakog od nas najvažnija je, tako valja imati na umu da terase ograđene pleksiglasom i s grijalicama nisu otvoreni prostor, nego zatvoreni prostor pogodan za širenje virusa.
– Imamo na snazi ozbiljne mjere, iako najmanje restriktivne u EU, i održat ćemo ih ako svatko za sebe preuzme odgovornost. Ako netko misli da će izbjegavanjem mjera prevariti Stožer, u krivu je. Time samo pridonosi općoj lošijoj epidemiološkoj slici u Hrvatskoj i zato je važno pridržavati se osnovnih epidemioloških mjera iz dana u dan. Članak koji je nedavno izašao i u kojem njemački stručnjaci analiziraju širenje virusa pokazuje ono što je HZJZ davno uvrstio u preporuke. Na otvorenom se događa manje zaraza, ali se događaju ako nije razmak od metar, metar i pol. U zatvorenim se prostorima virus najviše širi. Ako svatko prije no što uđe u zatvoreni prostor razmisli je li on prozračen, drži li se razmak i nose li se maske, rizik za proširenje infekcije je minimalan. Svatko može razmisliti: jesam li ušao u rizičnu situaciju? Zato nismo bili za tvrde mjere, jer je to odraz nepovjerenja u građane. Svatko za sebe neka preuzme procjenu rizika i neka shvati da je zatvorena terasa rizik za njegovo zdravlje – iznio je Davor Božinović na konferenciji za novinare Stožera civilne zaštite.
Među virusima je dominantan tzv. britanski (UK) soj. Nađen je u više od 50% uzoraka iz Hrvatske sekvencioniranih u Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), potvrdio je Krunoslav Capak. Iako brže, novi sojevi šire se jednakim putem pa je i zaštita od njih jednaka. Kao da problem zastoja u isporuci cjepiva nije dovoljan, sumnje u cjepivo Oxford-AstraZeneca postoje i nakon što je Europska agencija za lijekove (EMA) rekla da nema uzročno-posljedične veze između pojave krvnih ugrušaka i cijepljenja tom vakcinom kao i da broj prijavljenih sumnji ne odstupa od redovne pojave tromboembolijskih događaja među populacijom.
HZJZ prikuplja podatke o broju onih koji su odustali od cijepljenja, smatraju da ih je tridesetak posto, no obiteljski liječnici na terenu koji su cijepili ovaj tjedan govore i o polovici otkazanih cijepljenja. Nakon što su europske zemlje privremeno zaustavile cijepljenje cjepivom švedsko-britanske proizvodnje, histerija se prelila i na Veliku Britaniju iako oni nisu zabilježili sumnjive događaje.
AstraZenecino cjepivo dobilo je 11 milijuna građana i prijavljena su tri slučaja tromboze, a uznemirili su se zbog vijesti iz EU.
Lijekovi koji izazivaju ugruške
Ako EMA danas i utvrdi moguću vezu između cjepiva i pojave krvnih ugrušaka, to ne mora biti razlog za povlačenje cjepiva. Naime, stvaranje ugrušaka jedna je od nuspojava mnogih lijekova.
– Stvaranje krvnih ugrušaka kao moguća nuspojava navodi se u uputi o lijeku brojnih lijekova, a najčešće je povećani rizik naveden kod primjene: oralnih kontraceptiva, lijekova koji se rabe za hormonsku nadomjesnu terapiju, nekih antidepresiva, kortikosteroida i citostatika – potvrdila nam je dr. Maja Jakševac Mikša, izvršna direktorica Hrvatskog farmaceutskog društva.
Zatražili smo od Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) da nam navede o kojim je lijekovima točno riječ. Odgovorili su nam da je velik broj lijekova povezan s povećanim rizikom nastanka venske tromboembolije, a kao najznačajnije lijekove povezane s tom pojavom naveli su kontraceptive, hormonsku nadomjesnu terapiju, testosteron, tamoksifen, kortikosteroide i antidepresive. Pretragom HALMED-ove baze lijekova prema ATK šiframa, koje su u svom odgovoru naveli iz HALMED-a uz svaku od ovih vrsta, uvjerili smo se da je popis ovih lijekova poduži i izbrojili više od stotinu lijekova i njihovih pakiranja.
Očekivati od farmacije da želi zdrave ljude jednako je kao očekivati od vojske da želi mir u svijetu.