Međunarodna kriminalna mreža, koja se bavila otključavanjem izgubljenih ili ukradenih mobitela, pri čemu su oštećene 483.000 osobe, razotkrivena je u Španjolskoj i Latinskoj Americi. Policijama je u razotkrivanju počinitelja koji su se koristili phishingom, pomagao i Europol. Žrtve, njih 483.000 bile su hakirane, kada bi pokušale pristupiti svojim telefonima, a u Europolu kažu da se uglavnom radi o osobama sa španjolskog govornog područja koje žive u Europi, SAD-u te zemljama Latinske Amerike. Tijekom međunarodne policijske akcije uhićeno je 17 osoba, obavljeno je 28 pretraga u kojima su zaplijenjen 921 predmet. Mahom se radilo o mobitelima i elektroničkoj opremi, no također su zaplijenjena i razna vozila te oružje.
Istragom je utvrđeno da se radilo o dosta sofisticiranoj kriminalnoj mreži koju je predvodio Argentinac, koji je također uhićen. Sumnja se da je od 2018. vodio kriminalnu mrežu, pri čemu je razvijao phishing usluge. Zadnjih pet godina, nudio je phishing uslugu preko platforme za otključavanje mobitela. Utvrđeno je da je prodavao pristup svojoj web stranici te da je uz to naplaćivao dodatne troškove za phishing, SMS, e-poštu ili obavljanje poziva. Korisnici njegove platforme bili su kriminalci, odnosno "otključivači" mobitela koji su te usluge pružali drugim kriminalcima koji su bili u posjedu telefona koje su prethodno nekome ukrali. Koliko je spomenuti Argentinac svoj posao razgranao, svjedoči i to što su istražitelji uspjeli identificirati više od 2000 osoba koje su bili tzv. otključivači. Tih 2000 osoba su tijekom godina bile registrirane na Argentinčevoj phishing platformi. Utvrđeno je da su na takav način otključali i preko 1,2 milijun mobitela, no žrtva je 480.000. Diskrepancija u tim brojkama je vjerojatno posljedica toga da sve žrtve ili nisu još identificirane ili da sve nisu prijavile što im se dogodilo nakon krađe ili gubitka mobitela.
Europol je izdao upozorenje građanima kako da se štite od ovakvih internet prevara. Prvo pojašnjavaju što je phishing pa kažu da se tim pojmom označavaju lažne e-poruke koje dolaze od raznih kriminalaca, koji se pak predstavljaju, lažno, kao legitimni pošiljatelji poruka. Primjerice, mogu vam se predstaviti kao banka, liječnik, pošta, roditelj.... Kad se takva poruka zaprimi, ona izgleda kao da je prava, pa ljudi ništa ne posumnjaju i kriminalcima daju svoje osobne podatke, financijske ili sigurnosne informacije.
Najveći problem je što takve lažne poruke osim što izgledaju stvarno, vrlo su često i žurne, prikazuju da donose neku hitnu obavijest, čime potiču ljude da klinu na poveznice i privitke ili da potvrde svoje lozinke. A kada se to dogodi, kriminalci jednostavno ukradu nečije osobne podatke s kojima poslije trguju. Ili čine kriminalna djela. Da bi se to izbjeglo, poručuju iz Europola, bilo bi dobro na laptopima i mobitelima imati zaštitne antivirusne programe, kao i različite lozinke za različite račune. Poželjno je i da se dobro promisli prije no što se na nešto klikne, a svoje osobne i financijske podatke ne bi se trebalo davati - nikome.
POVEZANI ČLANCI:
GALERIJA Otvoren je Oktoberfest: Pivoljupce očekuju jake mjere sigurnosti, ali i više cijene