Mala, ali moćna gomilica entuzijasta, kako se u šali sami nazivaju profesori i studenti osječkog Medicinskog fakulteta okupljeni pri Sekciji za Neuroznanost, iako djeluje manje od 10 godina, iza sebe već ima znanstveni brend SenzOS. Nastao, jednostavno, da vide dokle mogu pa i što sve pozitivno mogu učiniti bez novca!
– Kada se 2003. kroz međunarodne organizacije British Counsil i Dana pojavila mogućnost organiziranja Festivala znanosti i Tjedna mozga, mi smo došli do zaključka da, prije svega, nemamo novca za angažiranje vrhunskog znanstvenika, a da naši studenti rasturaju neke teme. Osim toga izuzetno su motivirani i može ih se staviti u pogon – kaže prof.dr. Marija Heffer oko čijeg su se laboratorija neurobiologije počeli okupljati mladi željni dodatnih saznanja o neuroznanosti čije temelje im predaje na II. godini fakulteta. No i koju upoznaju odmah na početku studiranja na predmetu biologija.
Te 2003., danas specijalizantica nuklearne medicine na osječkom KBC-u dr. Darija Šnajder, a tada najbolja studentica svoje generacije, napravila je i prvi projekt u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Odjelom za biologiju. Plan je bio da 1500 osječkih osnovaca crtaju lijevom i desnom rukom, a vratilo im se triput više listića djece željne sudjelovanja u projektu. Zaštitni znak Tjedna mozga osmislio im je osječki grafički dizajner Marin Balaić koji je u DNA labosu Medicinskog fakulteta odradio civilni vojni rok.
– Iz tog smo naučili da radimo projekte koji su čisto životni. Onako dr. Baltaraz projekte u kojima nešto napravimo za svoju zajednicu – kaže prof. Heffer uz koju sa studentima, koji su sami inicirali osnivanje Sekcije za neuroznanost u Osijeku, a koja je danas najaktivnija u Hrvatskoj, rade i doc.dr. Lada Zibar te doc.dr. Vesna Ilakovac. Doc. Zibar, inače je članica transplantacijskog tipa osječkog KBC-a, najmlađeg u Hrvatskoj i sa studentima radi istraživanje na temu transplantacije bubrega dok je doc. V. Ilakovac “kriva” za statistiku.
Uz Dariju, u uspješnom timu je najbolji student II. godine Jakov Milić, a sjajnog organizatora dr. Marka Vučkovića, danas pedijatra u Slavonskom Brodu, zamijenile su Sinjanka Tina Gašpar, studentica V. godine i domaća “legica” Romana Perković, studentica III. godine koje festival znanosti organiziraju doslovno na hodnicima fakulteta. Iziđu, viknu da trebaju ljude za organizaciju i uskoro je u pogonu 50-ak ljudi.
– Tina me i pokupila s hodnika! Rekla je ako kreativno razmišljaš kao što kreativno pišeš, dođi raditi sa mnom. Sjele smo na kavu i u tjedan dana organizirale tjedan mozga – otkriva kroz smijeh Romana koja je “kriva” i za prevođenje više od 100 popularnih znanstvenih govora. Animirala je za to 30-ak studenata s raznih fakulteta!
Iza mladih entuzijasta istraživanje je reakcije ljudi na hranu različite boje. Ispekli su palačinke u crvenoj, zelenoj, crnoj boji. Samo jednoj osobi su se svidjele crne dok su plave konzumente podsjećale na sudoper-krpe.
– Ima razloga zašto palačinke trebaju biti žute boje. Druge smo već rezervirali za kućne i ine poslove. Što se tiče ljudskih lica, svi bolje čitamo ženska nego muška i bolje prepoznajemo radost nego žalost, pa depresivni ljudi hodaju nezamijećeni i vrlo nesretni svijetom. Možda je žalosno kad ih ne prepoznaju prijatelji, ali je tragično kad to ne prepoznaju njihovi liječnici – kaže dr. Heffer. Sada u suradnji sa Splitom proučavaju sposobnost racionalnog zaključivanja studenata Medicinskog fakulteta, ETF-a, studija sestrinstva i prava te kliničara s 10 i više godina iskustva. Rade i na projektu prepoznavanje emocija na licima, utjecaja sna na uspješnost učenja učenika srednjih škola, s Pravnim fakultetom istražuju koliko su naši roditelji uspješni, dok studenti prava analiziraju opravdanost prakse u dodjeljivanju djeteta pojedinom roditelju.
– Od 2006. u Festival znanosti uključeni su i učenici nižih razreda OŠ Franje Krežme koji su sami držali predavanja o vodi, zemlji, tlu i svjetlosti – kaže i dr. Zibar.
Željni stjecanja znanja i dokazivanja, mladi entuzijasti ipak nam nešto naglašavaju – vrhunskim znanstvenicima mogu biti tek nakon 10 godina rada i 10.000 odrađenih sati!
– Znači, još samo osam godina organiziranja festivala – smiju se Romana i Tina koje su u Sekciju za Neuroznanost, odnosno medicinu unijele i dvije ljubavi. Tina ljubav prema umjetnosti, a Romana ekonomiju i marketing.
“Ne želimo biti znanstvenici koji žive u svojim laboratorijima”
Popularizacija znanosti u Osijeku počela je s medicinom, no ubrzo im se pridružio Odjel za biologiju, pa ekonomisti i pravnici, Prehrambeni fakultet, a sada i tehnički fakulteti.
– Ne želimo biti znanstvenici koji žive samo u svojim laboratorijima i rade na svojim miševima. Mi radimo i to, ali povremeno želimo da naša zajednica zna da smo prisutni i da radimo za dobrobit svih. Mi samo volimo svoje studente i ovaj grad i uz veliku podršku našeg fakulteta, osobito dekana prof.dr. Aleksandra Včeva svake godine napravimo ponešto zanimljivo. Naši studenti samo počnu s popularizacijom znanosti, ali je cilj da odu mnogo dalje. Dr. Katarina Vajn sada je u Pittsburghu, a Senka Majić, ing. biologije u Baltimoreu, obje na vrhunskim projektima koji se bave regeneracijom živčanih stanica. A sve je počelo s popularizacijom znanosti. Web-stranicu Festivala znanosti već godinama radi Alen Babacanli, nekad student medicine, a sada liječnik kojega poneki sretnu u vozilima hitne pomoći oko Zagreba. Tajni život jednog medicinara – kaže prof. Marija Heffer.